Europska unija -što je to?

Drago Bojić,  Svjetlo riječi, Sarajevo 2007.

U trenutku kad Europska unija slavi pedeset godina svoga postojanja, još uvvijek su otvorena mnoga pitanja. Najteže od njih i odlučujuće za njezinu budućnost jest pitanje što je Europska unija, odnosno što ona želi biti.

O agresivnosti  ( ili  izgubljeni u besmislu)

...treba  srušiti kod ljudi  ideju o Bogu...  i kad se  jednom svi zajedno odreknu Boga   onda će sami od sebe,  pasti svi dotadašnji svjetonazori,   sve dotadašnje moralne zapreke ....i moći  će se ujediniti da uzmu od života sve što im on može dati, ali svakako samo radi sreće i veselja na ovom svijetu. (Dostojevski)

Odkud nasilje i nasilno ponašanje? Zašto su ljudi tako  nasilni? Gdje su uzroci,  korjeni? Naslovnice dnevnih listova stalno nas šokiraju  slikama i opisima nasilja, groznih  ubojstava,  samoubojstava.   Crne kronike  sve su  dulje, a  i prve minute središnjeg tv  dnevnika često  donose   slike  stravičnih nesreća, ubojstava, samoubojstava,   zločina.  Ali, recimo odmah,  ne bojte se, to je samo jedna strana medalje, slika  koju nam daju mediji.   Mediji pokazuju samo crnu stranu, samo ono loše, zlo. Ona druga strana, strana normalnih, mirnih,  odgovornih , vrijednih, koji samozatajno obavljaju svoje poslove , njih ne zanima...  A oni su ipak u velikoj većini. Ali, zadržimo se ovoga puta  na onoj  crnoj strani medalje.

U suvremenom  društvu  poljuljanih vrijednosti, bolje rečeno izokrenutih, okrenutom prema hedonizmu  i konzmerizmu,  dobro je vidjeti kako  o   nekim, uvijek aktualnom temama razmišlja istinski mislilac, teolog, za mnoge  i za života svetac,   veliki prijatelj,  Ivan Pavao II.  Ovih dana kada ga je i službeno njegov nasljednik Benedikt XVI proglasio svecem,  najprije kratko sjećanje na jedan susret s  njime, a onda    nekoliko kraćih  ulomaka iz njegove  Autobiografije, u kojima na svoj osebujni i neponovljivi način razmišlja o velikim pitanjima - o životu,  o ženi,  obitelji, djeci....

SOKRAT

399. g. pr. Kr.

Jedan od najznačajnijih grčkih filozofa. Njegove filozofske nazore  zapisali  su  učenici , napose filozof Platon i povjesničar Ksenofont.   Filozofska misao okrenuta mu je pitanjima čovjeka.   Optužen je   od strane vlasti da ne vjeruje u bogove koje propisuje država i da kvari mladež i osuđen na smrt. Nuđena mu je mogućnost  odlaska u progonstvo, ali dosljedan svojim moralnim načelima, Sokrat  to odbija i rađe priihvaća smrtnu kaznu, te umire ispivši otrov.  Njegovu obranu pred sudom  knjževno je oblikovao Platon.

Prenosimo  ulomke govora koje je preveo Koloman Rac iz knjige

Glasoviti govori, Naklada Zadro, 1999.

Obrana Sokratova