Čuvaj se krpelja |
Administrator | |
Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnika na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznice. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja najčešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans) krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza i neke rikecioze. Svaki boravak u šumi, osobito s niskim raslinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima.
Kako se rješiti krpelja?
U slučaju uboda najvažnije je
krpelja što prije odrstraniti jer je opasnost od zaraze veća što dulje vrijeme
krpelj provede zaboden u koži.
Najbolje je uhvatiti ga pincetom,
što bliže koži i laganim okomitim povlačenjem izvući životinjicu iz kože.
Narodni lijekovi poput premazivanja krpeIja benzinom ili uljem u novijoj se
praksi ne preporučuju jer izazivaju jače lučenje sline krpelja koji se
"guši", a virusi, ako postoje, nalaze se u njoj.
Ako dijelovi tijela krpelja
zaostanu u koži, nije ih potrebno odstranjivati, jer je važno da se izvuče
glavica. Treba pratiti promjene na koži u neposrednoj blizini uboda, te ako se
javi crvenilo treba se obratiti pedijatru. Vrlo mali broj krpelja nosioc je
virusnog meningitisa.
Najvažnije je prije odlaska na
izlete u edemska područja s krpeljima dijete zaštititi sredstvima protiv uboda
insekata, koji ujedno odbijaju krpelja da se popne na tijelo. Isto tako je
izrazito važno prikladno odjenuti dijete za izlet. Ljeti je najbolje obući
djetetu lanenu odjeću, ali onu koja ima dugi rukav i dugačke nogavice.
Kako bi ga zaštitili u potpunosti
najbolje je uvući nogavicu u čarapu. Time se spriječava penjanje krpeIja po
tijelu, a poznato je da krpelj provede izvjesno vrijeme hodajući po koži i
tražeći pogodno mjesto prije nego se pričvrsti za tijelo.
Dr. Maša Hrelec - pedijatar kirurg s
klinike za kirurgiju u Dječjoj bolnici u Klaićevoj (V.l.)
* * * * * * * * * * * * *
Tijekom toplijih mjeseci, boravak u prirodi uz blagodati i užitke nosi i neke opasnosti. Jedna od njh su krpelji, koji svojim ugrizom mogu na ljude prenijeti i neke uzročnike zaraznih bolesti. Svaki boravak u šumi, osobito među niskim raslinjem nosi opasnost od kontakta s krpeljima koji tu obitavaju.
U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus) dok se u priobalnom dijelu nalazi pseći krpelj, koji prenosi rikecije, koje uzrokuju pjegave groznice.
Ne dovodi svaki kontakt s krpeljom do prijenosa zaraznih bolesti. Kad se nađe na koži on se najčešće ne ugnijezdi, nego ili spadne s tijela, ili satima luta, dok ne nađe pogodno mjesto gdje se prihvati. To su obično pregibi, vlasište i topliji dijelovi tijela.
Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja traje nekoliko dana uz lagano izražen svrbež. Ove promjena nisu posljedice infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom unose u kožu. Tek manji broj ugriza dovodi prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što može, nakon 1-2 tjedna rezultirati pojavom simptoma bolesti.
Stoga nije nužno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć; dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože. Medutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa), potrebno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.
Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika i liječenje se može provesti kod kuće, dok samo manji broj slučajeva zatijeva obradu u bolnici, bilo zbog potrebe primjene složenije terapije, ili zbog mogućih komplikacija.
Većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja može se spriječiti pravovremenim i ispravnim uklanjanjem krpelja s tijela, dok se samo jedna bolest – krpeljni meningoencefalitis – može priječiti i cijepljenjem
Prevencija bolesti koje prenose krpelji:
Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tijekom ljetnih mjeseci.
Nositi odjeću dugih rukava i nogavica, umetati nogavice u čarape
Za boravka u prirodi ne nositi odjeću od dlakavih tkanina (vuna) jer se krpelji lako zakvače.
Nositi svijetliju odjeću kako bi se krpelj lakše uočio i uklonio.
Primjena tvari koje odbijaju krpelja (repelanti), koje se kao sprejevi, stikovi ili tekućina nanose na kožu, odjeću, ili obuću.
Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo, otuširati se.
Cijepljenje: time se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa nakon zgriza krpelja. Nakon cijepljenja s tri doze zaštita traje oko 3 god. |
« Prethodna | Sljedeća » |
---|