U potrazi za fizikalnim svetim gralom

Lidia Černi, Vjesnik

U Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) s radom je počeo Veliki hadronski sudarač (LHC), najkompleksniji znanstveni uređaj ikad izgrađen, vrijedan 9,5 milijardi dolara, kojim će se pokušati simulirati veliki prasak i riješiti enigma nastanka svemira

............................................................................................................................................................... 

Međunarodni tim fizičara je, 10. rujna, u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) pustio u pogon Veliki hadronski sudarač (LHC), najkompleksniji znanstveni uređaj ikad izgrađen, vrijedan 9,5 milijardi dolara, kojim će pokušati simulirati veliki prasak i riješiti enigmu nastanka svemira.

Znanstvenici su usmjerili mlaz čestica u cijev sudarača samo u jednom smjeru, kao uvod u kasnije izbacivanje u oba smjera te njihovo sudaranje potkraj godine. Taj će sudar, do kojeg će oba roja čestica putovati brzinom svjetlosti, na računalima u CERN-u i u laboratorijima diljem svijeta promatrati znanstvenici tražeći, među ostalim, česticu koja je omogućila stvaranje života, poznatiju kao Božja čestica. Gradnja LHC-a je počela 1989. godine, a sudjelovalo je više od 10.000 znanstvenika iz cijelog svijeta.

Smatra se da ta dosad misteriozna pračestica koja je dobila i drugo ime po škotskom fizičaru Peteru Higgsu, 79-godišnjem profesoru s Edinburškog sveučilišta - Higgsov bozon, a koju je on prvi pretpostavio prije 50 godina, mora postojati jer neki tajnoviti čimbenik mora materiju držati na okupu. Higgs, koji je zakleti ateist, ljutito odbacuje ideju da se bozon naziva Božja čestica, vjerujući da će se to vrlo brzo objasniti kad se čestice protona u LHC-u jednom sudare.

Simuliranjem velikog praska za koji većina znanstvenika misli da je jedino objašnjenje širenja svemira, želi se pokazati kako su se zvijezde i planeti izdvojili iz prvobitnog kaosa koji je uslijedio. Napori da se to otkrije u projektima prije LHC-a u CERN-u te u drugim eksperimentima u Sjedinjenim Državama nisu urodili plodom. No, znanstvenici vjeruju da će veliki napredak u tehnologiji LHC-a to promijeniti. Njih muči jedino to da sudarač možda neće uspjeti pronaći stvari za koje fizičari tvrde da moraju ležati pritajene u najdubljim temeljima stvarnosti.

Nakon odgode od 48 sekundi, u kontrolnom centru CERN-a u Ženevi, prvog dana pokusa na ekranu se vidjela slabašna zraka svjetlosti - prvi snop protona je prešao prva tri od 27 kilometara. Trebalo mu je sat vremena da obiđe cijeli tunel. Zraka je debljine vlasi ljudske kose, a pustilo se i druge zrake iz suprotnog smjera i gledao njihov sudar.

"Veliki prasak" bogohuljenja

  Milan Ivkošić  Večernji list, 11. 9. 2008.

Dok sam bio student, prepričavala se anegdota o ocu jednoga kolege koji je studirao filozofiju, a potjecao je iz izrazito katoličke obitelji s kamenjara. Pitao ga, dakle, prijatelj što mu sin studira u Zagrebu, a on, zdvojan, odgovori: "Što ti ga ja znam! Studira da nema Boga!"

Slično bi se moglo reći kako suvremeni fizičari "istražuju da nema Boga". Jučer je u podzemlju na granici Švicarske i Francuske počeo "veliki prasak", najveći fizikalni pokus u povijesti, kojim znanstvenici žele oponašati stvaranje svemira i otkriti tajnu postojanja hipotetske čestice - bozona, kojim se objašnjava masa svih drugih čestica.

Kad je svojedobno bilo u modi traženje "ključa za književna djela", netko je rekao - pa što onda ako se taj ključ nađe, što će se otključavati!? Što za duhovni i moralni čovjekov život znače fizikalni eksperimenti i spoznaje, istraživanje svemira i nastojanje da se otkrije ključ njegova nastanka?

Ništa nije danas tako obogotvoreno kao znanost i tehnika, no koliko god one napredovale, neće stići dalje od Spenglerove istine da smo bića tehnike zato što smo grabežljiva stvorenja koja imaju, razvijaju i usavršavaju tehniku opstanka. Ni najveća nas dostignuća ne oslobađaju činjenice da im je motivacija zvjerska, u osnovi ista kao motivacija jaguara koji preživljava tehnikom lova.

Budući da su znanost i tehnika ideologizirane i pretvorene u mit koji po neodirljivosti sliči mitovima stvaranim o velikim diktatorima i zločincima Hitleru i Staljinu, obična je čovjeka strah i pomisliti da bi one mogle biti ništavne i izvori zla a ne izvori dobra za čovječanstvo, te ga je strah i usprotiviti se njihovoj fetišizaciji.

I malo će se tko pozvati, na primjer, na negativan stav Renéa Guenona o suvremenim znanostima koje su izgubile svaki duhovni temelj kad taj blistavi "desni" mislilac nikad nije ni ušao u obrazovni optjecaj. Ali će se mnogi pozvati na desetke drugih bezbožnih mislilaca koji su, pogotovo od prosvjetitelja naovamo, nametani kao nepovredivi autoriteti.

Nevjerojatno je kako su golema očekivanja od ženevskoga podzemnoga pokusa, u koji se ulažu silan novac i energija, kraj toliko zla, prolijevanja krvi, nemorala, bijede, siromaštva, gladi i bolesti u svijetu u kojem je čovjek ponižen kao nikad u prošlosti. Dok na jednoj strani fizičari i drugi znanstvenici nastoje poreći Stvoritelja i proniknuti u sve tajne svemira ne bi li dokazali evolucijski tijek u njemu i u prirodi, i dok se uvijek iznova susreću s beskrajem koji je ljudskom umu nedoseziv, dotle se moralna zapuštenost čovječanstva povećava u razmjerima tih ambicija.

Kakva je razlika između njuški Brada Pitta i Angeline Jolie i njihovih svađa i pomirbi na jednoj te eksperimentalnog "velikog praska" u Švicarskoj na drugoj strani? Baš nikakva! Senzacija jedno, senzacija drugo, zabava jedno, zabava drugo, niškoristi jedno, niškoristi drugo!

Kad biste se povodili za "duhovnošću" današnjih znanosti i tehnike, svekoliko kulturno i religijsko naslijeđe bilo bi vam strano, kao što bi vam bili strani ljubav i priroda, jer su život i svijet bez tajne groblje za dušu i osjećaje. Uostalom, tko su najveći znanstvenici dvadesetoga stoljeća? Izumitelji najsmrtonosnijeg oružja - atomske bombe. Koja je svjetska nagrada za znanosti najautoritativnija?

Nobelova, nazvana po čovjeku koji je u svojim eksperimentima ubijao ljude, među ostalim i vlastita brata, a ginuli su i ljudi u tvornicama pokrenutim po njegovoj recepturi. Kažu da bi spomenuti pokus mogao za Zemlju biti poguban. Bio on to u fizičkom značenju ili ne bio, za čovjeka će biti niječan kao i svaka drskost s kojom su bezbožnici htjeli nadomjestiti Boga.