|
Darko Milinović: O prijedlogu
zdravstvene reforme
Biserka Lovrić,
Vjesnik
...Oni koji vide
amerikanizaciju u reformi, ili ne razumiju reformu ili je neće razumjeti.
Otvoren sam za objašnjavanje svima koji ne razumiju, ostalima ne mogu pomoći.
...Za tajkunizaciju me prozivaju oni koji
ne žele da uspije bilo koji projekt!
Prijedlog zdravstvene
reforme koji je izradio tim stručnjaka na čelu s ministrom zdravstva i
socijalne skrbi Darkom Milinovićem, potaknuo je burne reakcije zainteresiranih.
Jedni smatraju da reforma nije sveobuhvatna, drugi da nije socijalna, treći da otvara
put u amerikanizaciju i tajkunizaciju sustava, sve suprotno od onog što je
ministar tvrdio na prvom javnom predstavljanju prijedlog .Bio je to i
povod za razgovor U razgovoru za Vjesnik, pitali smo ministra je li iznenađen
takvom reakcijom oporbe, socijalnih i koalicijskih partnera među kojima su neki
bili i šokirani?
-
Prijedlog reforme trebao je izazvati raspravu, a oni koji su u prvom trenutku
bili šokirani, nisu ga razumjeli. U ponedjeljak, nakon rasprave sa 150
sindikalista, mirno smo razriješili četiri do pet prijepornih pitanja. I
Stjepan Krajačić, predsjednik Sindikata umirovljenika, začudio se kad sam mu
objasnio kako se s uvođenjem participacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne
vraća administrativna pristojba, već da će participacije pokrivati polica
dopunskog osiguranja koja neće biti ništa skuplja nego sada. Pristojba je bila
porez na bolest i zato smo je ukinuli.
• Nije li reformu trebalo predstaviti tako da je svi
zainteresirani mogu proučiti, pa ne bi kritizirali na temelju nepotpunih
podataka?
- Predstavio sam reformu na najbolji mogući način, ali je pitanje kako
su to neki htjeli razumjeti.
• Koliko ste spremni popustiti?
- Ne očekujem i ne prihvaćam podršku svoje stranke samo zato što sam njezin
član, kao što ne prihvaćam napad iz SDP-a samo zato što dolazi iz te stranke.
Rekao sam da ću pokušati i trudim se uzdignuti zdravstvo iznad uskostranačkih
interesa. U izradi reforme sudjelovalo je više od 100 stručnjaka Ministarstva,
HZZO-a, javnog zdravstva, medicinskih fakulteta, medicinskih društava...
• Zašto neki tvrde da reforma nije sveobuhvatna, da se
odnosi uglavnom samo na financiranje i zdravstveno osiguranje?
- To govore oni koji se povode uskostranačkim i politikantskim
interesima. Samo pet do deset posto prijedloga odnosi se na financiranje, a sve
ostalo je reforma sustava od dna do krova, od primarne zdravstvene zaštite,
promjene organizacije i načina plaćanja, do decentralizacije 435 milijuna kuna
iz HZZO-a prema županijama i domovima zdravlja; do uvođenja plaćanja u bolničkoj
zdravstvenoj zaštiti po dijagnostičko-terapijskim skupinama i još sto drugih
stvari. O dijagnostičko-terapijskim skupinama govori se godinama, ali nitko se
to nije usudio provesti i time ujednačiti cijene i pojednostaviti obračun
pruženih usluga. Neće se više moći dogoditi da običan porod u jednom rodilištu
košta 3000, u drugom 6000 kuna samo zato što su u drugom imali više vremena
pretraživati po plavoj knjizi postupaka ne bi li se što više naplatilo od
HZZO-a.
• Što će, primjerice, županije s novcem?
- Lokalne vlasti najbolje znaju zdravstvene potrebe pučanstva pa će usmjeravati
novac gdje je najpotrebniji, stimulirati rad i dostupnost primarne zaštite te
dežurstva u domovima zdravlja, što je dosad plaćao HZZO, ugovarati s
liječnicima opće i obiteljske prakse cjelodnevnu zdravstvenu zaštitu.
Koncesijama mogu uvoditi dodatne timove prema utvrđenoj mreži potreba. Domovi
će, pak, raspolagati sa 380 milijuna kuna i to je stvarna decentralizacija, a
ne samo deklarativno spuštanje odgovornosti i svakako povratak štamparovskim
načelima.
• Kako komentirate kritike po kojima ovakva reforma
vodi u amerikanizaciju sustava i da zdravstvo postaje dostupno samo bogatima?
- U Americi je 50 milijuna ljudi zdravstveno neosigurano, a u Hrvatskoj
praktički nema neosiguranih. Država će za gotovo 900 tisuća među otprilike
milijun umirovljenika plaćati doprinose, za njih 355 tisuća plaćat će
participaciju, kao i za 250 tisuća iz raznih socijalnih kategorija, za 170
tisuća studenata, 150 tisuća zaposlenih s plaćom nižom od 2000 kuna, zatim za
42 tisuće branitelja ili za ukupno više od 1,1 milijun ljudi. Ako je
amerikanizacija to što sam spomenuo - pristajem na takvu amerikanizaciju. Među
4,5 milijuna ljudi, ništa se ne mijenja za njih 4,1 milijun. Oni koji vide
amerikanizaciju u reformi, ili ne razumiju reformu ili je neće razumjeti.
Otvoren sam za objašnjavanje svima koji ne razumiju, ostalima ne mogu pomoći.
• Umirovljenike je najviše zasmetao planirani doprinos
za zdravstvo od jedan do tri posto iz mirovina ...
- Sa Strankom umirovljenika, do koje mi je jako stalo, nastojat ćemo
postići što širi konsenzus i koalicija neće doći u pitanje. Ponavljam, za 900
tisuća umirovljenika doprinose će plaćati država, pa će se u zdravstveni sustav
tako uliti 1,4 milijarde kuna na godinu. Kad je riječ o dopunskom osiguranju,
među više od milijun umirovljenika, njih samo 20.000, s mirovinama iznad 5200
kuna, mora računati na veće doprinose i policu dopunskog.
• Koji su sve novi izvori financiranja zdravstva iz
kojih stiže novonajavljenih pet milijardi kuna?
- Od države 1,4 milijarde kuna za doprinose, od dopunskog osiguranja 1,5
milijardi, te od fonda Zdrava Hrvatska (pet kuna po kutiji cigareta) i
osiguravajućih društava oko dvije milijarde kuna.
• Kad će zdravstvu biti dovoljno novca?
- To je krucijalno pitanje reforme koju radimo za buduće generacije, ali
- ako ovakav model prođe - pozivam vas da u isto vrijeme iduće godine
provjerimo što smo napravili, je li sustav konsolidiran i - ključno - koliko
možemo smanjiti doprinose za zdravstvo. Samo jedan posto zdravstvenog
doprinosa, oko 1,2 milijarde kuna koje bismo mogli vratiti gospodarstvu, znači
veće plaće i nova radna mjesta, u konačnici bolje mirovine i, najvažnije,
konkurentniju državu za privlačenje kapitala što vodi ka zadovoljnijim
građanima, gdje je pacijent na prvom mjestu. U tom smislu nisam spreman povući
se ni korak unatrag, ali o odustajanju od dijela reforme, o možda pet posto
prijedloga ako se pokaže da nisu dobri, možemo razgovarati.
Eto, prihvatio sam primjedbe liječnika - zakupaca u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti da je potreban dulji rok koncesije, pet umjesto dvije do tri godine,
što nije ustupak već korak naprijed prema socijalnom konsenzusu. Isto tako,
medicinske sestre izborile su se da kolektivni ugovori budu uvjet za koncesije
u primarnoj zaštiti. To su dva konsenzusa u samo pet dana. Usput, vjerojatno će
pola od naplaćenih participacija ostajati timu u primarnoj zaštiti, a pola
županiji, što je dodatna stimulacija tom dijelu sustava.
• Najavili ste 60 posto fiksne glavarine, a ostalo
prema radu i zalaganju...
- Da, ali još raspravljamo je li to upravo taj postotak za održavanje
hladnog pogona i plaće, a otvara im se mogućnost da svojim radom zarade i
dvostruko. Kako bi primili više pacijenata, radit će dulje, a neće se ministru
žaliti da rade prekovremeno, jer će im biti plaćeno.
• Koliko će zdravstvo koštati prosječnu obitelj?
- Uzmimo za primjer bračni par koji prima po 5000 kuna plaću i dvoje
studenata. Za njih se ništa ne mijenja ako imaju dopunsko zdravstveno
osiguranje. Ako svi četvero imaju po 5000 kuna, također ostaje sve po starom,
uz plaćanje dopunskog osiguranja. Za umirovljenika s 3000 kuna mirovine, i
suprugom bez primanja, država će plaćati participaciju kroz policu dopunskog,
ili ukupno oko 1,4 milijarde kuna što je, rekli smo, cijena ove reforme.
• Zašto vas optužuju da tajkunizirate zdravstvo? Je li
doista riječ o pretakanju društvenih sredstava u privatne džepove u sustavu
zdravstvenog osiguranja?
- Za tajkunizaciju prozivaju oni koji ne žele da uspije bilo koji
projekt. Tajkunizacija je križ HDZ-a devedesetih, ali ja ga ne želim nositi.
Nisam u tome sudjelovao, kao što nije ni današnji HDZ. Gdje uopće vide
tajkunizaciju? Zar u mogućnosti da pojedini osiguranik raspolaže dijelom
sredstava koje izdvaja doprinosom za zdravstvo, s primjerice 300 do 400 kuna od
1500 kuna svog doprinosa iz plaće od 10.000 kuna? Zaposlenici sada od svojih
godišnjih doprinosa iskoriste tek oko 25 posto i stoga sam smatrao dobrom
idejom da sami raspolažu tim dijelom. Ako se o tome ne može postići konsenzus,
što je i najlakše, odustajem od takvog prijedloga. No, samo zbog takvog
prijedloga jedan od osiguravatelja već se reklamira sa sniženom cijenom
premije. Ako takva praksa zaživi, imat ćemo tržište i pacijenti će tražiti
osiguravatelje koji nude više za manje novca, ali će ih i mijenjati ako se
ponuda pokaže lošom. Važno je napomenuti da osiguravatelj, preuzimajući dio
doprinosa, preuzima i brigu za zdravlje svog osiguranika i za dio bolničkog
limita, ali nema potpunog pretakanja doprinosa zbog socijalnog i solidarnog
ustroja zdravstva.
• Zašto HZZO nije ponudio više razina polica
osiguranja?
- Zato što osiguranici nisu za to motivirani. Želimo potaknuti da i
pojedinac preuzme brigu i rizik za svoje zdravlje.
• Koliko će biti važne imovinske kartice za reformu?
- Reforma zdravstvenog sustava ovisi i o Ministarstvu financija. Radi se na
tome da se od početka iduće godine uvede osobni identifikacijski broj, pa
socijalnu pomoć neće moći primati netko s prihodima od iznajmljivanja kuće na
moru, niti će mu država plaćati dopunsko osiguranje.
• Ljude zanima hoće li s novim sustavom financiranja
imati i bolje zdravstvo?
- Sigurno da će se sustav unaprijediti jer ćemo stimulirati rad. Dosad
je radi skraćenja lista čekanja pozvano 3000 pacijenata na razne preglede i
liste se smanjuju. Uskoro ćemo vidjeti i podatke kako se sužava prostor
percepcije o korupciji. To je jedna od najvažnijih antikorupcijskih mjera.
• Liječnički sindikat vas kritizira jer s ovakvom
reformom ne rješavate kadrovsko pitanje.
- Ovih dana predstavit ćemo prijedlog razvoja ljudskih resursa u
zdravstvu, najprije užim suradnicima, onda javnosti. No, ne mogu shvatiti kako
se između redova u prijedlogu ne iščitava poboljšanje statusa zdravstvenih
djelatnika. Ne tvrdim da će se to dogoditi za tri mjeseca , pogotovo ne sada
kad se usporava gospodarski rast, ali strpimo se.
• Gdje su pacijenti u reformi? Njihove udruge se žale
da ih niste pozvali na pripreme i predstavljanje prijedloga.
- Uključeni su tako što smo respektirali primjedbe o kojima smo puno puta
razgovarali. Satima sam razgovarao primjerice s Marijom Drljom iz Hrvatske
udruge pacijenata, Mensurom Dražić iz KUZ-a, a s Ivicom Babićem, predsjednikom
Liječničkog sindikata, održao sam desetak sastanaka na kojima smo raspravljali
o problemima i načinu njihova rješavanja.
• Koliko će trajati provedba reforme i kad će biti
gotova?
- To ovisi o duljini rasprave, ali neke mjere mogu se primjenjivati već
nakon Nove godine, a za neke će vrijediti prijelazno razdoblje. Za koje, vidjet
ćemo.
• Kakav zdravstveni proračun očekujete s obzirom na
najave o zamrzavanju plaća i štednji?
- I naša zemlja okrznuta je svjetskom gospodarskom krizom. Stoga će i
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ukalkulirati nove uvjete, ali bez
posljedica za pacijente i liječenje.
Niži doprinos, više plaće
• Jeste li sigurni da će poslodavci smanjenje
doprinosa iskoristiti za unaprjeđenje posla i zaposlene, umjesto za profit?
- Znamo da bi država svojim službenicima povećala plaće, ali za
poslodavce nismo sigurni. Eto, bio je smanjen PDV na novine, ali to im nije
snizilo cijenu. No vidjet ćemo, jedan od prijedloga je, koji nisam predstavio
ali o njemu razmišljamo, da podijelimo 15 posto doprinosa na plaću tako da 7,5
posto plaća poslodavac, a 7,5 posto zaposlenik. U tom slučaju, kad smanjimo
doprinos – automatski se povisuje plaća radniku i ne ovisi o poslodavcu.
Tri milijarde kuna za liječenje oboljelih od pušenja
• U što će se ulagati novac dobiven prodajom cigareta?
Država očito planira taj prihod iako, s druge strane, zagovara nepušenje.
- Pozivam građane Hrvatske da ne izdvajaju pet kuna kroz kupljenu kutiju
cigareta, što znači – prestanite pušiti.
No, država će od tih pet kuna kupovati novu opremu za liječenje bolesti povezanih
s posljedicama pušenja, posebno skupe lijekove, nastaviti programe probira
teških bolesti, financirati preventivne programe i liječenje malignih bolesti.
Ako kažemo da liječenje oboljelih od pušenja košta državu tri milijarde kuna
godišnje, dio odgovornosti mora ponijeti i pojedinac.
|
