Zimske bolesti i kako se od njih zaštititi? |
Administrator | |
Dolaskom hladnijih dana i zime treba misliti ne
samo na topliju odjeću, nego i kako se što bolje zaštititi od prehlade i gripe
jer za njih nema «pravog lijeka». To su najčešće akutne virusne infekcije
gornjega dišnog sustava koje pogađaju sve dobne skupine, a osobito često
obolijevaju djeca i starije osobe, odnosno osobe oslabljena imuniteta.
Prenose se kapljičnim putem: pri udisanju kapljica sline
i sluzi koje nastaju prilikom govora, kihanja ili kašljanja zaražene osobe, ali
i posrednim putem dodirivanjem predmeta onečišćenih sekretom iz nosa ili
ždrijela te rukovanjem s inficiranom osobom. Čovjek je jedini izvor zaraze.
Brzom prijenosu uzročnika pogoduje češći i dulji boravak ljudi u zatvorenim
prostorijama tijekom hladnijih jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci te
općenito, grupiranje ljudi pri radu u većim kolektivima i stanovanje u velikim
naseljima. Kako bismo što spremnije dočekali najezdu virusa prehlade i
gripe na naš obrambeni sustav, valja ih i bolje upoznati.
Prehlada ili hunjavica je virusna infekcija gornjeg dišnog sustava obilježena blažim simptomina, tegobama, a od 200 različitih virusa za koje poznato da je uzrokuju, u 30–50% slučajeva riječ je o rinovirusima (grč. rhis, rhinos – nos). Influenca (tal. influenza – utjecaj, djelovanje) ili gripa, prema francuskoj riječi "La Grippe" (franc. gripper - zgrabiti) jest akutna zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana jednim od virusa influence (A, B, C).
Strategija obrane od moguće infekcije virusima influence
i brojnim virusima prehlade zasniva se na podizanju općeg, a u slučaju gripe i
specifičnog imuniteta.
Od općih mjera
prevencije i liječenja treba se pridržavati sljedećih prokušanih preporuka.
Preporučuje se puno svježeg voća i povrća zbog sadržaja biljnih vlakana,
vitamina, minerala i antioksidansa. Od osobite je važnosti unos vitamina A, B,
C, E, cinka, selena i bakra.
U prvom redu treba obratiti pozornost na dovoljan unos vitamina i minerala jer oni podržavaju imuni
sustav na razne načine. Osobito je važna dovoljna količina antioksidantnih
vitamina: C vitamina, beta karotena i E vitamina, jer oni čuvaju od oksidacije stanice imunog sustava. Nezamisliva je obrana
bez C vitamina, ali u višim dozama od uobičajenih
(barem 500 mg dnevno), ali i nekih vitamina B grupe... Najbolje je uzeti neki od
multivitaminsko-mineralnih dodataka, kojima će se ispraviti nedostaci prehrane
ili pojačana potreba (trudnice, športaši, pušači, kronični bolesnici). Tako će
se poboljšati prehrambeni status te dati mogućnost imunom sustavu da namiri
svoje potrebe za proizvodnju zaštitnih tvari.
Za velike doze vitamina i minerala nije dokazano da
pojačavaju imunitet, ali je sigurno da će njihov nedostatak ugroziti sposobnost
obrane. Cink je veoma često u kombinaciji s C vitaminom kao preparat za prevenciju zimskih
infekcija. Preporučena dnevna, tzv. RDA doza za cink je 15 mg, ali se za
prevenciju daje više. Najbolje je držati se uputstva na deklaraciji preparata.
Preparati selena također su u društvu onih koji sprječavaju zimske infekcije,
najviše zbog toga što pozitivno utječe na sve odrednice obrambenog sustava,
uključivši i povećanje broja leukocita. Selen je bitan sastojak koji štiti
imuni sustav od napada slobodnih radikala, a preporuča se kao imunostimulans
starijim osobama i svima koje prehlada prečesto proganja.
Od velike je važnosti i dovoljan unos tekućine zbog
sprječavanja dehidracije i vlaženja sluznice nosa i grla, kao i oslobađanja
sluzi koja može dovesti do začepljenja dišnih puteva. Poseban značaj se pridaje
dobroj staroj pilećoj juhici jer ona potiče lučenje sluzi i skraćuje vrijeme
zadržavanja virusa na sluznici.
Korisni su i topli čajevi (metvica, majčina dušica,
kamilica) uz dodatak meda, te limunade jer vlaže sluznicu i ublažavaju bolove.
Med je također stari prokušani lijek kod bolesti dišnog
sustava, a njegovo djelovanje još mogu značajno poboljšati dodaci propolisa i
matične mliječi.
Češnjak, zbog sadržaja alicina, te ljuta crvena paprika,
ljuti feferoni i čili zbog sadržaja kapsaicina korisni su začini tijekom
zimskih mjeseci jer pomažu odčepiti nos i iskašljati sluz.
Alkohol i kavu je potrebno izbjegavati jer isušuju
sluznicu i imaju dehidracijsko djelovanje. Aromaterapija također može biti od velike
pomoći u prevenciji i liječenju zimskih respiratornih viroza. S jedne strane
eterična ulja poput limuna, čajevca, eukaliptusa i tamjana možemo kapati u
aroma lampicu i na taj način mirisno oplemeniti prostor te spriječiti širenje
virusnih infekcija, a s druge strane eterična ulja se mogu koristiti i za
grgljanje (kadulja, čajevac), inhaliranje, kupelji, obloge za skidanje
temperature ili primjeniti na prsni koš u mješavini s baznim uljima u
odgovarajućem omjeru za suzbijanje kašlja te poticanje izlučivanja sluzi i
olakšavanje disanja.
S obzirom na to da antibiotici ne ubijaju viruse, koriste
se samo u slučaju komplikacija - sekundarne bakterijske infekcije, kod upale
pluća, uha te sinusa.
Specifična profilaksa
influence provodi se cijepljenjem. Cjepivo sadržava umrtvljeni (inaktivirani)
virus. Cijepljenje se posebno preporučuje osobama starijim od 65 godina,
bolesnicima koji boluju od kroničnih bolesti ( bolesti srčano-žilnog i dišnog
sustava) te zdravstvenim radnicima.
Cjepivo se ne daje osobama alergičnim na jaja te osobama
s nekom febrilnom bolešću.
Specifično liječenje provodi
se oseltamivirom koji se može uzeti u prvih 12 do 48 sati od pojave simptoma
gripe. Tada pomaže jer zaustavlja širenje virusa u stanicama tijela, pa gripu
podnosimo lakše, ista kraće traje. Pravilna prehrana, redovito bavljenje umjerenom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanje cigareta i alkohola, prevladavanje stresnih situacija i kvalitetan san, uz održavanje osobne higijene prvi su koraci u snaženju imuniteta, a time i prevenciji tih, odnosno svih bolesti. Osim toga, ukoliko i dođe do infekcije, ona ima blaži tijek, traje kraće i rjeđe se javljaju komplikacije.
|
« Prethodna | Sljedeća » |
---|