Liječnik i pacijent PDF Ispis E-mail
Administrator   

Ono što liječnik treba reći svome pacijentu, ili

 

ono što bi pacijent morao znati o svome zdravlju

 

 

Preduvjet uspješnog liječenja  je  što bolje upoznavanje bolesnika o njegovoj  bolesti,  o njenoj  naravi, uzrocima, tijeku, razvoju, komplikacijama, mogućnostima  liječenja i prognozi.  Jer, ako o opasnosti ništa ne znaš, ako je ne osjećaš, ne vidiš, kako ćeš joj se onda suprostavljati.  Stari kineski strateg kaže: „Upoznaj neprijatelja, upoznaj samoga sebe, i pobjeda neće biti dvojbena...,  a  onaj tko ne poznaje ni sebe ni neprijatelja doživjet će neuspjeh u svakoj bitki“.

 

 

                                     *                    *                        *

Najčešće bolesti današnjice su tzv. kronične nezarazne bolesti, među koje spadaju visok krvni tlak, pretilost, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, te bolesti srca i krvnih žila sa srčanim infarktom i moždanim udarom kao krajnjim posljedicama, koje često dovode ili do smrti ili teške invalidnosti. Neki ih nazivaju  podmuklim  ubojicama  zbog  toga što su u svom početnom tijeku  bez ikakvih specifičnih simptoma  koji bi upozorili na opasnost.

 

U nastanku  spomenutih  bolesti, uz  nasljednu sklonost,  ključnu  ulogu imaju  nezdrave životne navike – premalo kretanja, preobilna prehrana i pretjerani unos soli,  rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masnoća. Tu treba pridodati i  trajnu  izloženost stresu kao obilježju našeg vremena. I ako se sve to ima u vidu, jasno je da bez korjenitih promjena  načina  života, kao nove životne strategije, u bitci za opstanak nećemo imati nikakva izgleda.

 

Nažalost, upozorenja liječnika, osobito  u početnoj  fazi bolesti,  kada su mogućnosti  liječenja i sprečavanja  negativnog tijeka bolesti najveće, u pravilu  su bez učinka. Glavni razlog je, izgleda,  nepostojanje  tegoba koje bi upozorile  na opasnost i neprihvaćanje činjenice da smo bolesni i da moramo nešto mijenjati u svome životu – životni stil, navike, filozofiju...  A kad se tegobe jave, već je kasno i komplikacije su  već tu, a  mogućnosti  liječenja daleko manje; preostaje trpljenje i spašavanje onoga što se da spasiti.

 

Preduvjet uspješnog liječenja  je  što bolje upoznavanje bolesnika o svojoj  bolesti, tom „tihom, podmuklom ubojici“-  o njenoj  naravi, uzrocima,   tijeku, razvoju, komplikacijama, mogućnostima  liječenja i prognozi.  Jer, ako o opasnosti ništa ne znaš, ako je ne osjećaš, ne vidiš, kako ćeš joj se onda suprostavljati.  Stari kineski strateg kaže: „Upoznaj neprijatelja, upoznaj samoga sebe, i pobjeda neće biti dvojbena...,  a  onaj tko ne poznaje ni sebe ni neprijatelja doživjet će neuspjeh u svakoj bitki“.

 

Tek nakon dobrog upoznavanja bolesti, moguće je napraviti dobar plan liječenja, odnosno uspješne obrane. Nažalost, vrijeme koje u ordinaciji obično stoji na raspolaganju liječniku i njegovu pacijentu  za prijenos ovakvih informacija i savjeta je uglavnom ograničeno i nedovoljno. Možda je i to jedan od razloga za crne statističke brojeve koji govore o lošem ishodu ovih bolesti.

 

Kako približiti i posvijesti ove spoznaje ljudima  koji već znaju za svoj tlak, svoje kilograme, svoj šećer, svoj kolesterol, a ništa ne čine,  do one potrebne razine, koja  bi ih potaknula na  izbor opcije: želim živjeti, želim zdravlje, želim se liječiti. Što još  poduzeti  da ih se trgne i  makne od filozofije „pusti me  da živim svoj život kako ja hoću“, i  da ne zatvaraju svjesno oči pred opasnosti.

 

Svaka ordinacija, svaki liječnik  pamti primjere  koji  upozoravaju. Na žalost ima ih previše. I svaki dan novih i novih. Sijećam se Lovre, dobrog čovjeka, dobrog prijatelja, intelektualca, vrhunskog političara, koji se šalio na račun  savjeta da malo bolje pripazi na tlak i da se riješi svojih kilograma. „Ajde, moj doktore, čemu se patiti, čemu živjeti ako moramo misliti samo na bolest i  odricati  se dobrog ručka s prijateljima...“ Prvi infarkt, drugi...i smrt u pedeset i nekoj godini života. Ili jednako dobrog prijatelja Štefa, kolege liječnika, među najboljima u svojoj struci, koji se jednako odnosio prema svom dijabetesu, tlaku i kilogramima. I jednoga dana  na poslu nađen je u svojoj ordinaciji u dubokoj  komi. Teški moždani udar; spašen krajnjim naporima i unatoč dugom liječenju i rehabilitaciji - teški invalid,  potpuno ovisan o pomoći drugih.

 

I za to nema bolje opcije od ove koju nudi struka: potisnuti strah od suočavanja s realnim stanjem i koristiti sve mogućnosti koje nudi suvremena medicina. A te mogućnosti uz sve njene limite nisu male. za što govore brojni statistički podaci o značajnom smanjenju smrtnosti od najčešćih bolesti koje nas danas pogađaju, a to su kardiovaskularne  i druge kronične nezarazne bolesti.

 

Mr.sc. Ante Ljubičić, dijabetolog i endokrinolog

 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »