GMO –Masovna samoubojstva zbog dužničkog ropstva

Iz Večernjeg lista, autor: Sergej Županić

(...) zbog dužničkog ropstva samou­bojstvo počinilo 200.000 indijskih poljo­privrednika, što se nastavlja po stopi od 46 na dan. Jezivi trend pojedini indijski mediji i nevladini aktivisti već  neko vri­jeme nazivaju "biotehnološkim genoci­dom", jer u pozadini dužničkog  ropstva poljoprivrednika stoji beskrupulozni rat svjetskih korporacija zbog zarade koji se ovaj put vodi preko genetički izmijenje­nog sjemena (...)

Zbog utjecaja globalnih korporacija koje se bave proizvodnjom sje­mena i pesticida, u posljednjih 13 godina Indija bilježi val samoubojsta­va kakvom nema premca u ljudskoj po­vijesti. Indijski Nacionalni ured za po­datke o zločinima navodi da je od 1997. godine zbog dužničkog ropstva samou­bojstvo počinilo 200.000 indijskih poljo­privrednika, što se nastavlja po stopi od 46 na dan. Jezivi trend pojedini indijski mediji i nevladini aktivisti već  neko vri­jeme nazivaju "biotehnološkim genoci­dom", jer u pozadini dužničkog  ropstva poljoprivrednika stoji beskrupulozni rat svjetskih korporacija zbog zarade koji se ovaj put vodi preko genetički izmijenje­nog sjemena.

Američkim kompanijama Monsanto i Cargill te Švicarskoj Syngenti sjekira je upala u med 1997. kada je Svjetska ban­ka doslovno prisilila Indiju na otvaranje svog tržišta sjemenu čije je korištenje za sljedeću sjetvu zabranjeno patentima ili je čak spriječeno genetičkim inženjeringom. Monsantovi putujući trgovci bili su prvi koji su preplavili Indiju, putujući od mjesta do mjesta i opisujući enormne prinose koje su navodno ubirali oni koji su koristili genetički izmijenjeno sjeme za pamuk "Bt cotton". Objasnili su im da bakterija Bacillus thuringiensis u sjeme­nu dračtieno smanjuje potrebu za pesti­cidima te da su im u onim slučajevima kad su pesticidi ipak potrebni na raspo­laganju proizvodi Monsanta koji ne šte­te izniklim biljkama.

U dug zbog sjemena

Seljaci su im povjerovali. Stali su se za­dužvati kako bi kupili ponuđeno sjeme i pesticide, iako je trošak od nekoliko sto­tina eura golema investicija u zemlji u kojoj 80 posto od 1,2 milijarde gradana živi s manje od dva dolara dnevno. Indij­ci su do tog trenutka tisućama godina za sjetvu koristili sjeme iz prethodne žetve. No već sljedeće sezone mnogi su osta­li iznenađeni kad su za sljedeću sjetvu opet morali kupovati sjeme, što se nasta­vilo iz godine u godinu. Poljoprivrednici više nisu uspijevali vratiti kredite, a naj­gore je bilo onima kojima su usjevi usto uništeni sušama zbog klimatskih pro­mjena, na što sjeme nije bilo otporno. Indijski Institut za tropsku meteorologi­ju prošle je godine, naime, ustvrdio da su na potkontinentu prosječne godišnje oborine nepromijenjene, ali da su u kišnim razdobljima izrazito povećane, dok su u sušnim dijelovima godine sve jače suše pa u takvim uvjetima indijskoj po­ljoprivredi prijeti kolaps.

Monsanto diktira igru

Ekološka aktivistica Vandana Shiva, koju je prije nekoliko dana intervjuirao CNN, a potom i hrvatski Halter.org, 2004. je ustvrdila da mnogi od farmera koji si ne oduzmu život pokušavaju spasiti obite­lji od bankrota prodajom bubrega. Mon­santo se, inače, s gnjevom upropaštenih farmera suočio još u studenom 1998. kada je lokalno udruženje sitnih poljo­privrednika spaliloMonsantovo pokusno polje u Sindhanooru u državi Karnataka. Unatoč tvrdnjama da će Monsantova bi­otehnologija "u 21. stoljeću iskorijeniti siromaštvo i glad", kako se korporacija reklamira, bunt poljoprivrednika, koji­ma je ta poruka namijenjena, nastavio se te su Monsantova polja gorjela neko­liko puta. U nekim su slučajevima čak i lokalne indijske vlasti na sudu pokušale natjerati Monsanto da smanji cijene, a optužbe idu i do tvrdnji da je kompani­ja prevarila seljake, sugerirajući goleme prinose u područjima koja su vrlo sukšna i stoga neprikladna za uzgoj njihovih hi­brida.

Usto, Medunarodna fundacija za prava radnika utvrdila je da na Monsan­tovim poljima u Indiji, zbog ušteda, rade i djeca, i to po 13 sati na dan. Unatoč sve­mu, Monsanto je u lipnju pokrenuo po­stupak da se odobri stavljanje na tržište u Indiji i genetički preinačnih kultura kukuruza s namjerom da udari i na

tržište voća i povrća.

GMO - Korporacije preko političara žele kontrolirati proizvodnju hrane

Iz Večernjeg lista, autor: S. De Prato, B. Karakaš

Novi europski povjerenik za zdravstvo i potrošačku politiku Maltežanin John Dalli počeo je mandat skan­daloznim odobrenjem za uzgoj BASF-ova genetički  preinačenog (GM) krum­pira Amflore na europskim njivama te odobrenjem za uvoz i preradu triju vrsta GM kukuruza.

Sumnjiva ispitivanja

Uvoz ponekih GM proizvo­da EK je i do sada katkad dopuštao, no rijetko i uz velike proturječnosti. Ovo je prvo zeleno svjetlo GM usjevima na europskim nji­vama u posljednjih 20 godi­na. Iako je sporni krumpir namijenjen isključivo indu­strijskoj preradi u škrob za proizvodnju papira, i to uz niz sigurnosnih mjera ko­je sprečavaju prenošenje ubačenoga gena za otpor­nost na antibiotike, posto­ji opasnost da se taj gen bakterijama u tlu prenese i na druge biljke i životi­nje.

Istom odlukom dopu­šta se uporaba Amflorinih nusproizvoda za prehranu životinja, unatoč činjenici da su geni za otpornost na antibiotike zabranjeni eu­ropskim zakonodavstvom. Dalli je tvrdio da su ove bilj­ke prošle stroge provjere te da su ih Europska uprava za sigurnost hrane i Europ­ska agencija za lijekove jog 2006. proglasile neškodljivi­ma za ljudsko i životinjsko zdravlje. Sumnju na ispiti­vanja baca činjenica da je jedna istraživačica koja je u njima sudjelovala ubrzo nakon toga prešla na novi posao u BASF!

Dalli o odluci kojom krši eu­ropske zakone nije vijećao s novim europskim povjereni­cima za poljoprivredu i okoliš, tvrdeći da su vijećanja obavljena u prethodnome sastavu, niti sa zemljama članicama, među kojima se mnoge oštro protive upora­bi GM organizama. Unatoč

činjenici da su diljem svijeta površine na kojima se GM usjevi uzgajaju u proteklih desetak godina narasle više od 50 puta, sve je više pro­tivnika genetičke modifika­cije u proizvodnji hrane.

Raste broj protivnika

Čak 80 posto građana Hr­vatske protivi se GM tehnologiji, a 18 županija progla­silo se slobodnima od GM usjeva. - Preko potkuplje­nih političara korporacije žele uz pomoć GM sjeme­na zavladati proizvodnjom hrane, no još postoje me­hanizmi kojima se to može spriječiti - kaže dr. Marijan Jošt, vodeći hrvatski ek­spert za GM usjeve.