U ovo predblagdansko vrijeme  kada teško ostajemo imuni na  potrošačku groznicu, a i inače, dobro je poslušati riječi stručnjaka.  Prenosimo dio teksta Psihologija dugovanja  patera, dr. Mije  Nikića, psihologa iz  Glasa Koncila, od 16. prosinca 2007.

Psihologija dugovanja 

Emocije uzrokovane zaduživanjem

Emocije koje se naičešće  javljaju kod osoba koje su u velikim dugovi­ma imaju visoki nivo tenzije i veo­ma su bolne jer izazivaju veliku tjeskobu i strepnju.

Strah je primarna emocija koja nastaje percepcijom opasnosti koja prijeti osobi. Kad je u pitanju zadu­ženje, opasnost je u tome da osoba ne može vratiti dug na vrijeme i tako se izloži novim stresovima, sramu i bolnoj neizvjesnosti s obzirom na konačni ishod. Nadalje, zadužena osoba živi u trajnom tjeskobnom *stanju i neugodnoj strepnji pri pomisli  što bi se sve moglo dogoditi u stanju zaduženosti. Ako prijeteća  si­tuacija potraje dulje vremena, dolazi  do kronične zabrinutosti i neuroze. Kad te emocije postanu  dominantne u psihodinamici osobe, onda se or­ganizam psihofizički toliko istroši da vrlo  lako dqđe do potološke regresije u kojoj se onda mogu aktivirati poti­snuti konflikti, razne psihotraume i ostale potisnute bolne emocije kao i latentna psihopatologija neurotične, pa čak i psihotične naravi.

Depresija u blažim, ili težim oblicima skoro je redovita popratna pojava koja se javlja onda kad osoba ne može vratiti zaduženi novac ili­ neku veću nekretninu. Agresivnost se također često javIja kod osoba koje ne znaju ili ne mogu adekvatno riješiti probleme svoje zaduženosti. Često se ta  agresivnost usmjerava prema osobama kojima dugujemo posuđeni novac, želeći ih tako prestrašiti i obeshrabriti da traže svoj novac.

Agresivnost izazvana prevelikim zaduživanjem može biti okrenuta protiv samoga sebe, a u svomr najtežem obliku može dovesti do Samoubojstva kada se osoba nađe u bezizlaznoj situaciji.

0soba koja je prezadužena u velikoj je opasnosti  da postane žrtvom raznih ovisnosti, kao što su alkohol, droga, prostitucija, želeći tako pobjeći od vlastite odgovornosti, odnosno zaboraviti na tjeskobu koja ih neprestano prati dok su u stanju zaduženosti.

Osjećaj osamljenosti čestso je rezultat bijega od ljudi kojima dugujemo. Osoba koja živi u stanju zaduženosti, a ne može vratiti svoj dug, ukoliko je normalna i poštena,  osjećat će sram i stid zbog svojih dugova i zbog toga će najčešče bježati od Ijud.

Preveliko i nerazumno zaduživanje koje se ne može navrijeme podmiriti vrlo često  dovodi do poremećaja međuljudskih odnosa, kidanja  prijateljskih  veza ako se radi o prijateljima kojima smo  dužni, a  vrlo lako može doći i do teških poremetaja međuljudskih odnosa unutar obitelji, a po­nekad i do raskida  braka i propadanja cijele obitelji.

Kako nadvladati napast zaduživanja

Odluka  da se osoba zaduži najčešće se donosi na temelju emoija , tj. motivi- rana je željom da se zadovolje potrebe emocionalne naravi.  Odluke donesene na zahtjev ili prisilu emocija nisu razu­mne. One su egoistične i kao takve sprečavaju istinski duhovni razvoj kao i psihološko dozrijevanje osobe. Ta se napast može nadvIadati uključivanjem razuma koji treba donijeti konačnu odluku hoćerno Ii se zaduživati  ili neće­mo. Razum postupa razumno, tj. trudi se da ne dopusti iracionanim afektiv­nim prisilama i nerazunumnim   emocijama  da imaju zadnju riječ u donošenju naših  odluka. Čovjek koji postupa razu­mno neće se bez potrebe zadužvati.

Tko dobro planira svoju potrošnju i unaprijed sebi postavi mehanizme za­štite, kao što je npr. svojevoljno ogra­ničenje na bankovnoj kartici, taj neće lako padati u zaduženja. Važno je da takva odluka bude svojevoljno, dakle slobodno donesena i dobro argumenti­rana. Dobro je usvojiti pravilo da se kupuje samo novcem koji već imamo, dakle gotovinom.  Svako kupovanje na  kredit, odnosno ulaskom u minus  na bankovnim  karticama  slično je si­lasku nizbrdo. Vraćati potrošeni novac  slično je usponu na brdo. Lako i brzo trošimo,  a  teško  i  sporo vraćmo svoj dug.  Tko se želi osloboditi te tjeskobe, neka troši samo već po­stojeći novac , dakle  svoju gotovinu. Tada, može mirno  spavati bez straha što će biti sutra kada bude trebalo vraćati posuđeni novac.

Ne ići  u nerazumne kredite i  rizike

Kupovanje prijeko potrebnih stvari za život ili posuđivanje novca za važne liječničke  zahvate ili  skupe lijekove može se, a ponekad i mora kupovati na kredit.  Međutim, kad to činimo razumno i samo onda  kad su u pitanju veće vrijednosti kao što su žvot i zdravlje, tada. nećemo osjećati   preveliku tjeskobu zbog za­duženosti i takve ćemo kredite lakše  i brže vratiti jer smo u njih svie­sno i argumentirano ušli.

U prilikama kad se moramo zaduživati važno je da bolje pazimo kakonebisimo upali  u nepotrebne ri­zike. Zato je važno da se posa­vjetujemo s pravim stručnjacima na  području kreditiranja.Tako npr.nije pametno vezati svoje dugovanje na devize jer postoji velik rizik da dođe do devalvacije  nacionalne valute, što bi onda povećalo dugovanje.

NajboIji načn da sačuvamo du­ševni mir i pobijedima napast  ne­razumnog zaduživanja jest da živi­mo istinske vrijednosti. Osoba kojoj nije glavni  cIj života da zado­voIjava svoje nerazumne potrebe, nego da živi istinske ideale kao što su sloboda, pravda, poštenje, čestit  život, solidamost, prijateljstvo i au­tentična ljubav, imat će snage na­dvIadati napast zaduživanja i pri­tom  zadržati nutamji mir i psihofi­zičko  zdravlje.

Nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba. Skromnost je vrlina, a ne slabost.  Pravo bogat­stvo je unutar čovjeka, u njegovu duhu, a ne vani, u njegovu ruhu. Tko nije otkrio svoje nutarnje blago i duhovno bogatstvo, taj će srljati u nerazumno zaduživanje kako bi mnoštvom nepotrebnih stvari i grešnih  užitaka  pokrio nutarnju  bijedu i psihičku Iabilnost. Istinska sreća  se ne postiže na način  da se zatrpamo suvišnim stvarima, nego da ih po­dijelimo drugima. Sretan je onaj tko zna i hoće usrećivati   druge. Za to se nije potrebno zaduživati, nego razduživati. Jedino potrebno i poželjno dugovanje je ono o kojem govori sv. Pavao apostol u Poslanici  Rimljanima kad kaže: „Nikome ni­šta ne dugujte, osim da Ijubite jedan drugoga“ (Rim, B. 8). n