Sve bitno o štittnjači PDF Ispis E-mail
Administrator   

Bili ste na sistematskom pregledu i saznali da nešto nije u redu s vašom  štitnjačom: da je malo povećana, da ima par čvorića i da su vam neki hormoni poremećeni – nekih ima  premalo, a nekih previše. Zabrinuti ste, mislili ste da ste zdravi, a sad ste odjednom  pred  nizom pitanja: što je to, je li opasno, što mi je činiti. Evo odgovora u najkraćim crtama.


 

Bolesti štitnjače  spadaju među najčešće endokrinološke bolesti, moglo bi se reći da im pripada prvo mjesto. U ukupnoj populaciji oko 10 –tak posto ljudi, najčešće žena imaju neki od poremećaja vezanih za štitnjaču. U dobi iznad 40-te godine postotci su viši.

 

O čemu se tu radi? Najprije ukratko o ulozi štitnjače. To je mala žlijezda s prednje strane vrata koja nalikuje leptiru, čija je uloga lučenje hormona (tiroksina- T4 i 3-jod tironina- T3). Ovi su hormoni vrlo važni  za normalno odvijanje mjene tvari u našem organizmu. Kad štitnjača zbog bilo kakvih razloga ne proizvodi dovoljno hormona, ti se procesi usporavaju, a kad radi previše, dolazi do prekomjernog ubrzavanja metaboličkih procesa sa svim lošim posljedicama. Tu je još i treći hormon kalcitonin, čija je uloga manje jasna.

 

U normalnim uvjetima žlijezda proizvodi hormona točno koliko treba, ni previše, ni premalo. Stvaranje i lučenje hormona ovisi o unosu dovoljne količine joda  u hrani, a pod kontrolom je nadređene žlijezde u mozgu  - adenohipofize, koja preko svoga hormona koji stimulira štitnjaču  (tireostimulirajućeg hormona  - TSH) potiče štitnjaču da obavlja svoju funkciju.  Regulacija je jednostavna  ali efikasna, na principu negativne povratne sprege: čim štitnjača ne stvara i ne luči dovoljno hormona (zbog manjka joda, zbog upale štitnjače  ili nakon operacije), odmah reagira njena „šefica“ adenohipofiza pojačavajući lučenje svoga TSH.  Čim se stanje popravi i razina hormona štitnjače normalizira,  hipofiza usporava svoju proizvodnju TSH.


Bolesti štitnjače

Ako maksimalno pojednostavimo probleme sa štitnjačom, oni se mogu povezati s promjenom njene veličine ili volumena, što je najčešće praćeno promjenom njene strukture  i poremećajem funkcije – pojačanim ili smanjenim lučenjem  hormona. Ove promjene anatomije i funkcije štitnjače mogu biti posljedica različitih patoloških procesa  koji se mogu uokviriti u nekoliko kliničkih slika ili dijagnoza. To su:

  •           povećanje štitnjače, ili guša (struma),
  •           upale štitnjače,
  •           tumori štitnjače
  •           hipotireoza – smanjena funkcija štitnjače,
  •           hipertireoza – pojačana funkcija štitnjače

U ovom ćemo se tekstu u najkraćim crtama osvrnuti  na svako od ovih stanja, ali prije toga treba reći da kod svakog novog pacijenta, kod svakog propitivanja stanja štitnjače treba jasno odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:

  •          je li veličina štitnjače normalna ili povećana (postoji li guša ili ne postoji)
  •          je li njena struktura homogena ili je čvorasto promijenjena,
  •          postoji li više čvorova ili samo jedan,
  •          je li funkcija štitnjače normalna, povećana ili smanjena,
  •          kakva je patohistološka  građa promijenjenog tkiva štitnjače (obična guša, upala, ili tomor)
  •          ako se radi o tumorskim promjenama, jesu li one dobroćudne ili zloćudne.

 

Dijagnoza  bolesti štitnjače postavlja se na temelju:

  •           anamneze – opisa subjektivnih tegoba,
  •           pregleda – općeg i lokalnog  (palpacija vrata),
  •           laboratorijskih pretraga, koje uključuju nalaze hormona štitnjače - T3, T4, (ili FT3, FT4 – ovo su slobodni hormoni štitnjače) i  TSH, te  antitijela štitnjače  )
  •           ultrazvučni pregled štitnjače,
  •           citološka punkcija
  •           scintigrafija štitnjače

Sve ove pretrage se danas rade rutinski, osim citološke punkcije i  scintigrafije, koje se rade samo kada je to nužno – punkcija radi preciznije dijagnoze i isključenja maligniteta , a scintigrafija, kao radioizotopna metoda  kod  hiperfunkcije štitnjače kad treba pokazati  da li  promijenjeno tkivo štitnjače (čvor) nakuplja radioaktivni jod (tada se zove vrući čvor) ili ne nakuplja (hladni čvor)....

 

Cjelovit tekst možete naći u knjizi: Liječnik vam savjetuje  dr. Ante Ljubičića u izdanju Medicinske naklade u Zagrebu; poveznica

http://www.medicinskanaklada.hr/product.aspx?c=7&p=5377

 

 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »