NASLOVNICA arrow KULTURA arrow Muke po cjelovitoj kurikulnoj reformi - pregled
Muke po cjelovitoj kurikulnoj reformi - pregled PDF Ispis E-mail
Administrator   

 

...U zaključku, stručne recenzije pokazuju da bi pokušaj uvođenja predloženog CKR-a u škole bio neuspješan, sa štetnim posljedicama za učenike. Sada je potrebno u stručno i znanstveno utemeljenom dijalogu usporediti ova dva različita koncepta i njihove (ne)primjerenosti, prije ulaženja u eksperiment s učeničkom populacijom. No, s ostvarenjem preduvjeta za reformu treba početi odmah, u ovoj školskoj godini...Ovdje i na ponuđenim adresama (poveznice na kraju) možete naći najrelevantnije tekstove u vezi s dosadašnjim aktivnostima u vezi s tim projektom, ponajprije one s kritičkim osvrtom na predloženi model  CKR.

 

Akademik Paar: Otvoreno pismo ministrici Divjak

Nakon izjave ministrice Divjak kako nije bilo značajnijih primjedbi na dokument Cjelokupne kurikularne reforme, akademik Vladimir Paar poslao joj je otvoreno pismo... Smatram da stručne recenzije u "Crvenoj knjizi" nedvosmisleno pokazuju da sadašnji proces reforme po modelu "Cjelovite kurikularne reforme" (koncept Budak-Jokić) vodi u pogoršanje hrvatskog obrazovanja...

Izvor: Vecernji.hr 1.10. 2017.

 

Poštovana gospođo ministrice,

povodom Vaših izjava da nema značajnijih primjedbi na dokument "Cjelokupne kurikularne reforme", slobodan sam skrenuti Vam pozornost na knjigu "Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije" ("Crvenu knjigu") koja iznosi ozbiljne kritike prijedloga "Cjelokupne kurikularne reforme" i daje novu viziju unaprjeđenja hrvatskog obrazovnog sustava, a temelji se na 120 stručnih recenzija u Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ta knjiga predstavlja treći dio trilogije ("Crvena knjiga", "Bijela knjiga", "Plava knjiga") koja daje stručne kritike prijedloga "Cjelovite kurikularne reforme" i iznosi nove vizije razvoja hrvatskog obrazovanja u 21. stoljeću ("Hrvatska srednjoeuropska

kurikulna reforma").

 

Smatram da stručne recenzije u "Crvenoj knjizi" nedvosmisleno pokazuju da sadašnji proces reforme po modelu "Cjelovite kurikularne reforme" (koncept Budak-Jokić) vodi u pogoršanje hrvatskog obrazovanja zbog sljedećeg:

 

- "Cjelovita kurikularna reforma" udaljava hrvatsko školstvo od srednjoeuropskog modela školstva, umjesto da ga uzme kao orijentaciju, kojoj bi se trebalo postupno približavati u skladu s konkretnim mogućnostima i uvjetima;

 

- "Cjelovita kurikularna reforma" uvodi pogrešnu metodologiju kurikula koja se prije nekoliko desetljeća pokazala neuspješnom u SAD, Njemačkoj i drugdje i kao takva je

tamo napuštena;

 

- "Cjelovita kurikularna reforma" ima štetne posljedice za STEM područje, koje je temelj za inženjerske, biomedicinske, prirodoslovno-matematičke i druge struke, bitne za

gospodarski i društveni razvoj u 21. stoljeću. No pogrešno je poistovjećivati STEM s informatikom: jer S znači fiziku, kemiju, biologiju, geologiju – T znači tehnologiju, u

koju pored ostalog spada i digitalna tehnologija (informatika) – E znači inženjerstvo, sa širokim rasponom inženjerskih struka – M znači matematiku, od apstraktne do

primjenjive;

 

- "Cjelovita kurikularna reforma" zanemaruje nacionalni identitet i nameće jednoumni svjetonazor. To je naročito problematično u predmetnim kurikulima Hrvatski jezik i

Povijest, primjerice u odnosu na hrvatski jezik i Domovinski rat, a i u drugim predmetima kao primjerice u biologiji;

 

- "Cjelovita kurikularna reforma" zanemaruje odgoj kao vrlo važnu sastavnicu odgojno-obrazovnog sustava;

- "Cjelovita kurikularna reforma" zanemaruje post-STEM komponentu obrazovanja, koja uključuje također i značajna temeljna znanja iz humanističko-društvenog područja. Pluralizam treba biti prisutan u samoj biti suvremenog obrazovanja orijentiranog na budućnost; - suprotno svjetskoj praksi u reformskim obrazovnim procesima, "Cjelovita kurikularna reforma" ne polazi od analize stanja, da najprije treba utvrditi što u postojećem sustavu treba mijenjati, a što sačuvati. Umjesto toga, "Cjelovita kurikularna reforma" kreće u neprovjerene improvizacije koje umjesto poboljšanja mogu voditi u predvidiva pogoršanja obrazovanja. Prije bilo kakvog novog "zahvata" u obrazovnom sustavu, treba temeljito i objektivno snimanje stanja u obrazovnom sustavu i izvršiti analizu nastavnih programa svih predmeta i tek na toj osnovi izvršiti cjelovitu reformu kurikula;

 

- "Cjelovita kurikularna reforma" ignorira upozorenja iz najrazvijenijih zemalja (pa i iz same "Silicijske doline"), da pretjerano korištenje digitalnih medija u obrazovanju

smanjuje učinkovitost učenja i ugrožava mogućim smanjenjem inteligencije i opasnošću od "digitalne demencije"; - "Cjelovita kurikularna reforma" je u suprotnosti sa suvremenom znanstvenim spoznajama neuroznanosti o kognitivnom razvoju pri odrastanju;

 

- u "Cjelovitoj kurikularnoj reformi" strukovno obrazovanje nije usmjereno i razrađeno prema dokazano uspješnom srednjoeuropskom dualnom modelu, - "Cjelovita kurikularna reforma" zanemaruje svjetska iskustva koja pokazuju da se raspoloživa financijska sredstva ne smiju koncentrirati samo na jedan segment (digitalnu

tehnologiju), nego trebaju biti ravnomjernije raspoređena na razvoj svih bitnih čimbenika i pedagoškog standarda (poboljšanje statusa učitelja i nastavnika; stalno stručno

usavršavanje nastavnog kadra; opremanje kabineta za fiziku, kemiju, biologiju, tehnički odgoj, umjetnički odgoj itd.; školske radionice; održavanje školskih objekata; sportske

objekte; projektnu nastavu; terensku nastavu). To je osobito važno za STEM područje, gdje je digitalna tehnologija samo jedan od brojnih čimbenika koji sam za sebe nije

dovoljan;

 

- sadržaji predmetnih kurikula u "Cjelovitoj kurikularnoj reformi" su u brojnim suprotnostima sa suvremenim znanstvenim spoznajama i sa svjetskim razvojnim trendovima, jer pri njihovoj izradi pretežito nisu bili angažirani vrhunski znanstvenici matičnih disciplina.

 

Stručni argumenti za negativne ocjene "Cjelovite kurikularne reforme" detaljno su izneseni na preko tisuću stranica stručnih recenzija proslijeđenih Ministarstvu i transparentno sumirani u "Crvenoj knjizi" i "Plavoj knjizi". Ove recenzije i knjige rezultat su volonterskog rada istaknutih stručnjaka, koji su veliki posao recenziranja obavili bez ikakvog honorara.

 

"Crvena knjiga" (zajedno s "Bijelom" i "Plavom" knjigom) slobodno je dostupna svim zainteresiranima na mrežnim stranicama Hrvatskog pedagoško-književnog zbora

http://hpkz-napredak.hr/novi- kurikul/

 

Nažalost, dosad od prosjetnih vlasti nije izražena spremnost za dijalog i raspravu na temelju stručnih argumenata. To zabrinjava, jer prema mišljenju recenzenata reforma školstva sada se usmjerava u pogrešnom smjeru i moguće ju je uspješno provesti samo ako se stručni timovi za izradu predmetnih kurikula i ekspertnu radnu skupinu bitno prošire: uključenjem vrhunskih znanstvenika matičnih disciplina (naročito međunarodno afirmirani sveučilišni profesori) i brojni iskusni učitelji i nastavnici koji zastupaju stručne argumente za obrazovnu reformu na drugačijim načelima nego što je "Cjelovita kurikularna reforma". Ti nužno potrebni stručnjaci dosad nisu bili angažirani u izradi kurikulnih dokumenata, na što je u dva navrata upozoravala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

 

Tko će snositi krivnju kada promašaj postane očit po posljedicama? Kako će tada reagirati javnost? Zašto nema sučeljavanja stručnih argumenata? Ne bi li trebalo izvijestiti javnost o posljedicama koje bi izazvala pogrešna orijentacija reforme školstva? Primjerice, kakve bi štetne posljedice imala "Cjelovita kurikularna reforma" predvidivim smanjenjem broja inženjera i liječnika? Zašto javni mediji ne otvore širi prostor sučeljavanju stručnih argumenata i pluralizma vizija obrazovanja u funkciji razvoja?

 

Treba također reći da je mišljenje mnogih recenzenata da bi se uspješno u reformu moglo ući još ove školske godine postupno, korak po korak. Ali ne na način predviđen "Cjelovitom kurikularnom reformom". Nego na način kako je to u načelu bilo iznijeto u ranijim kurikulnim prijedlozima Ministarstva još prije desetak godina i sada ponovljeno u "Crvenoj knjizi" ("Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma"): u prvom koraku to je rasterećenje udžbenika od pretjeranih enciklopedijskih podataka; poticanje učenika na kreativno i logičko razmišljanje; intenziviranje projektne nastave; naglašavanje interdisciplinarnosti; usporedba sadašnjeg kurikula sa srednjoeuropskim itd., a naročito je važno poboljšavanje statusa i motiviranosti učitelja, nastavnika i profesora. Prvi uspješni rezultati takvog pristupa mogli bi se očekivati već u kratko roku.

 

Poštovana gospođo ministrice, slobodan sam predložiti da razmotrite stručne kritike i vizije, što dolaze zajednički i od brojnih iskusnih učitelja, nastavnika i profesora sa škola, i od sveučilišnih profesora, akademika i znanstvenika, okupljenih u Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

 

S izrazima poštovanja, Zagreb, 1.listopad 2017. akademik Vladimir Paar predsjednik Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 

 

 

Predstavljena knjiga ‘Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikularnoj reformi – kritike i vizije’ (Crvena knjiga)

Autor: Damir Kramarić

”Ne srljajte ponovno u maglu! Posljedice za Hrvatsku mogla bi biti razorne –   baš poput onih koje su se dogodile nakon 1918. godine”, ovako nekako mogla bi se sažeti glavna poruka s velikog stručnog skupa – o mogućim posljedicama uvođenja ‘Jokićeve’ kurikularne reforme u hrvatske škole – održanoga u četvrtak navečer u Zagrebu.

Velika dvorana Europskog doma, u kojoj je predstavljena knjiga ‘Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikularnoj reformi – kritike i vizije’ (Crvena knjiga), bila je dupkom puna (mnogi su stajali), no na skup – koji je privukao nekoliko stotina ljudi – nije došao niti jedan novinar mainstream medija.

Zašto medijska blokada?

”Došla je ekipa Hrvatske televizije, no netko ih je nazvao i povukao s događaja! Uzeli su kamere i otišli. Očito je riječ o snažnoj kampanji, odnosno, o medijskoj blokadi predstavljanja ove knjige te zaustavljanja svake kritike na račun Jokićevog CKR-a”, istaknuo je u razgovoru za Dnevno.hr profesor i akademik dr. sc. Vladimir Paar, predsjednik Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU te jedan od organizatora skupa u Europskom domu.

Dodao je da su, osim mnoštva građana te brojnih stručnjaka, na predstavljanje knjige došli i izaslanici premijera Plenkovića, odnosno, državni tajnici Hrvoje Šlezak i Matko Glunčić te predsjednica Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Vesna Bedeković…

Ministrica Divjak nije se pojavila. Kao ni Boris Jokić.

Iz svega je, smatra Paar, očita polarizacija unutar hrvatske političke scene oko ovog pitanja. ”Bila je to vrlo čudna situacija. Ispalo je da HTV ne zanima što stručnjaci imaju za reći o reformi koja se uvodi – unatoč upozorenjima da će dovesti do velikog pada kvalitete u nastavi”, ističe Paar, a njegova zapažanja potvrdio nam je i profesor dr. sc. Nevio Šetić, koji je moderirao predstavljanje ‘Crvene knjige’.

I Šetić smatra da je zastrašujuće što Hrvatska televizija i drugi glavni mediji nisu došli izvijestiti o tome što 120 različitih, no vrlo relevantnih hrvatskih stručnjaka, ima za reći o predloženoj reformi te što misle kakve bi promjene valjalo učiniti.

Profesor Paar i profesor Šetić kažu da su svi govornici iznosili isključivo stručne, a ne ideološke ili političke argumente, a Paar dodaje da je poanta cijele rasprave bila da će kurikularna reforma – kakvu u škole namjerava uvesti ministrica Divjak – dovesti do pogoršanja, a ne poboljšanja stanja u hrvatskom obrazovanju!

Reforma je propala u SAD i Njemačkoj

”Prije 30 do 40 godina ova je metodologija isprobana u školama u nekim dijelovima SAD-a i u Njemačkoj. Vidjelo se da ne funkcionira pa je brzo odbačena kao neprovediva. Pobunili su se roditelji, učenici, profesori, gospodarstvenici, jer su uvidjeli da su učinci puno lošiji od dotadašnjih. Ovo ne tvrdim ja, već recenzenti, dakle, oni koji znaju sve o tome. Jedan od njih je i dekan na jednom fakultetu u New Yerseyu, inače Zagrepčanin porijeklom. On se čudi da Hrvatska hoće uvesti odavno odbačenu metodologiju. Istaknuo je da je kod njih dokazano da to ne funkcionira! U pismu koje je uputio Znanstvenom vijeću HAZU naveo je da je plakao kada je pročitao prijedlog ‘Cjelovite kurikularne reforme’.

Ostali stručnjaci najviše primjedbi iznijeli su na loše obrađeno STEM područje. Kada bismo uveli reformu, koju sada zagovara i ministrica Divjak, za posljedicu bi imali smanjenje broja inženjera, liječnika, stručnjaka iz prirodoslovnih znanosti, što bi dovelo do dramatičnog gospodarskog zaostajanja Hrvatske. Mi ne znamo je li nam ovo podmetnuto, odnosno, radi li se ovdje o diverziji protiv Hrvatske. Ne želimo ni spekulirati o tome. Samo iznosimo stručne argumente, a na politici je da odluči želi li doista u škole uvesti promašenu i neprovedivu kurikularnu reformu”, podvlači akademik Paar.

Objašnjava zatim da je pogrešno govoriti da se netko iz političkih razloga usprotivio reformi po recepturi Borisa Jokića. Napominje da i on osobno, kao i svi ostali stručnjaci koji su radili recenzije CKR-a, inzistiraju na stručnim argumentima, a nimalo na politici, vrijednosnim stavovima ili ideologiji.

Hrvatski kurikulum

”Da ne bi ispalo da samo kritiziramo, ponudili smo i alternativu. Radi se o hrvatskom kurikulumu utemeljenom na dobrim iskustvima zemalja Srednje Europe, odnosno, Njemačke, Austrije pa i Slovenije (Hrvatsko srednjouropska kurikularna reforma obrazovanja – HSKRO). Mi tvrdimo da je Hrvatska dio Srednje Europe i to je temelj. Ne bi se išlo u improvizaciju, već bismo nadogradili kurikule koji su se pokazali odličnima u primjeni u spomenutim zemljama”, zaključuje ugledni fizičar te jedan od najplodnijih hrvatskih znanstvenika, koji je govoreći u Europskom domu postavio i brojna pitanja, koja su na kraju ostala neodgovorena.

”Smijemo li pola milijuna hrvatskih učenika dovesti u nepovoljnu situaciju, sa štetnim posljedicama u budućnosti kada će znanje i primjena znanja postati odlučujući čimbenik životnog standarda i pojedinca i zemlje? Nisu li upravo ti stručni argumenti, a ne svjetonazorsko-političke razlike, glavni uzrok da ‘reforma stoji dvije godine’? Tko će preuzeti odgovornost za predvidiv negativni ishod nametanja obrazovne reforme koja bi vodila u pogoršanje obrazovanja?”, upitao se Paar pa nastavio riječima da je ‘u nekim aspektima prijedlog CKR-a u suglasju s ranijom Hrvatsko srednjouropskom kurikularnom reformom obrazovanja (HSKRO), kao primjerice, u potrebi rasterećenja gradiva pretjeranih enciklopedijskih podataka i činjenica, potrebi većeg poticanja na kreativno i inovacijsko mišljenje, na učeničke projekte, na terensku nastavu i na veću interdisciplinarnost.

”Međutim, u nekim važnim aspektima postoji bitna razlika. Recenzenti smatraju da u tim aspektima CKR nije prihvatljiv i da bi vodio do pogoršanja školstva. Ključni pokazatelj u kritičkoj evaluaciji prijedloga CKR je 120 kritičkih stručnih recenzija prijedloga CKR, iz kojih se uočava desetak bitnih stručnih argumenata protiv CKR-a. Ovdje navedimo samo neke.

Predloženi CKR nije provediv u školskoj praksi, jer je metodologija izrade CKR kurikuluma neodgovarajuća. Nema opravdanja da se s takvom neprovedivom metodom eksperimentira na hrvatskim učenicima. Već zbog tog nedostatka, veliki dio postojećega CKR kurikuluma treba pisati iznova.

Recenzenti upozoravaju da CKR kurikulum sadrži niz pogrešaka, nerazumijevanja, nejasnoća i tvrdnji u suprotnosti sa znanstvenim činjenicama. Kao osnovnu orijentaciju za suvremeno strukovno obrazovanje CKR ne stavlja u središte model dualnog obrazovanja, kakvo je razvijeno u Njemačkoj i Austriji. Hrvatska gospodarska komora i HSKRO već od ranije predlažu razvoj dualnog obrazovanja po tom uspješnom dualnom modelu.

CKR zanemaruje značajna nova otkrića neuroznanosti na području postupnog razvoja kognitivnih sposobnosti učenika tijekom odrastanja, kao i uloge emocionalne inteligencije u procesu učenja. Koncept HSKRO uzima u obzir te neuroznanstvene faktore.

Digitalna demencija

Recenzenti upozoravaju: umjesto da se kurikulum rastereti preširokog opsega i “bubanja” enciklopedijskog znanja, CKR čak uvodi dodatna opterećenja za učenike iz matematike, tehničkog odgoja, povijesti… Neki bitni sadržaji su ispušteni ili nisu definirani, a neki nevažni sadržaji dodani, neki zahtjevi kurikuluma daleko su iznad razine kognitivnih mogućnosti učenika, itd.  Koncept HSKRO vodi računa da opseg opterećenja učenika bude u razumnim granicama.

CKR ignorira upozorenja eksperata u svijetu (poput kompjutorskih eksperata iz same “silicijske doline” i Bill Gatesa, kao i neuroznanstvenika) da, iako je digitalna tehnologija vrlo važna i uporabljiva u raznim nastavnim predmetima, ne smije se pri izvođenju nastave pretjerati uporabom kompjutorske tehnologije, jer prevelika uporaba digitalne tehnologije pri učenju i u svakodnevici vodi do smanjivanja intelektualnih sposobnosti učenika pa čak i do svojevrsne “digitalne demencije”.  U HSKRO konceptu, predloženo je umjereno povećanje zastupljenosti informatike i uvođenje mikroračunala i korištenje Pythona, počevši od dječjeg vrtića, na način primjeren uzrastu.

Recenzenti upozoravaju da u okviru postojećeg nastavnog plana (broj predmeta i satnica) nije moguće kvalitetno reformirati kurikulum, a ta greška je učinjena u CKR-u. U HSKRO konceptu nastavni plan bi trebalo postupno mijenjati. Upozoravaju i da  CKR zanemaruje važnu ulogu odgoja. Koncept HSKRO uključuje odgojne i socijalizirajuće sadržaje integrirane u nastavu svih predmeta, slično kao u ranijem kurikulu HNOS.

Brojni recenzenti tvrde da CKR ne posvećuje potrebnu pažnju kulturnoj baštini i nacionalnom identitetu, što je suprotno obrazovnom trendu u srednjoeuropskim zemljama. To je naročito naglašeno za kurikulume hrvatskog jezika i povijesti koji su po ocjeni recenzenata neprihvatljivi. Nasuprot tome, HSKRO koncept naglašava važnost orijentacije kurikuluma na nematerijalnu baštinu, slično kao što je to učinjeno u drugim zemljama Europske Unije.

Zaključak? Štetno!

U zaključku, stručne recenzije pokazuju da bi pokušaj uvođenja predloženog CKR-a u škole bio neuspješan, sa štetnim posljedicama za učenike.

Sada je potrebno u stručno i znanstveno utemeljenom dijalogu usporediti ova dva različita koncepta i njihove (ne)primjerenosti, prije ulaženja u eksperiment s učeničkom populacijom. No, s ostvarenjem preduvjeta za reformu treba početi odmah, u ovoj školskoj godini. S nekim bitnim aspektima treba započeti odmah: rasterećivanje udžbenika i nastavnih sadržaja pretjeranih podataka, intenziviranje projektne nastave, poboljšanje statusa učitelja i nastavnika, intenzivne mjere za stručno usavršavanje učitelja i nastavnika, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavni poziv, ravnomjerno opremanje svih školskih kabineta, jačanje odgojne uloge škole, smanjivanje administrativnog normiranja u školi te oslobađanje šireg prostora za kreativnost učitelja i nastavnika”, zaključio je urednik ‘Crvene knjige’, dr. sc. Vladimir Paar.

I ostali govornici u Europskom domu iznijeli su slične stavove.

 

Izvod: Dnevno.hr

 

Vezani članci:

Cjelovita kurikulna reforma - što je to?

 

Pismo prof.  Vican Predsjednici RH  u vezi s CKR

 

Iz ureda Predsjednice RH ili Vlade medijima je „procurilo“ pismo koje je njoj, a ne medijima dostavila prof. Vican, rektorica zadarskog sveučilišta i predsjednica Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja. Pismo je odgovor na intervju koji je Predsjednica dala N1 televiziji te izjavu Jutarnjem listu u kojem je izjavila sljedeće:

“Mislim da trebamo raditi u sinergiji. Više sam kompatibilna s ministricom Divjak, razmišljamo na isti način. Vican je radila na prvoj reformi i odradila je svoje i može pridonijeti, ali definitivno treba biti timski rad. Javnost ima pravo na raspravu. Zaustavit ću svaki ideološki prijepor.”

 

Pismo prenosimo u cijelosti:

“Poštovana predsjednice RH, gospođo Grabar Kitarović,

u trenutku nedjeljne invazije medija s pitanjem da prokomentiram Vašu izjavu u Jutarnjem listu, od danas 10. rujna 2017., a vezano za reformu odgoja i obrazovanja i tim Vican vis á vis tim Divjak, a koja glasi (cit.)

Mislim da trebamo raditi u sinergiji. Više sam kompatibilna s ministricom Divjak, razmišljamo na isti način. Vican je radila na prvoj reformi i odradila je svoje i može pridonijeti, ali definitivno treba biti timski rad. Javnost ima pravo na raspravu. Zaustavit ću svaki ideološki prijepor.

 

Ja sam uvijek za rad, a taj tko radi taj i griješi. Ali grijeh može biti i propust, kad se ne napravi ništa. Mislim da treba krenuti s elementima reforme s kojima se slažemo. U razgovoru s ministricom Divjak sam shvatila da se 90 posto sadržaja može primjenjivati, a deset posto se može riješiti. Moja djeca su prolazila kroz spolni odgoj u Belgiji i tamo se smatra da roditelji imaju pravo na riječ, dobili smo popis literature i pozvani smo da pregledamo sve i kažemo svoje mišljenje. Vjerujem da se to može riješiti i kod kurikuluma. Djeci treba omogućiti da imaju pristup sadržajima koji ih zanimanju.

Imam potrebu komentirati Vama, a ne medijima.

Svoje doprinose poboljšanju i unaprjeđivanju sustava odgoja i obrazovanja ozbiljivala sam kao profesionalac punih 30 godina rada, a zadnjih 10 godina konkretnim rezultatima, među kojima i prelazak na suvremenu kompetencijsku paradigmu – nacionalni kurikulum, kojega je RH dobila radom preko petsto stotina stručnjaka, i to nacionalnim konsezusom 2010. godine, a objavilo ga je nadležno ministarstvo 2011. godine pod naslovom Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje – NOK (Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, 2011.; www.mzo.hr ) To je ishodište daljnjeg reformiranja sustava, prema istoj metodologiji kako je 2005. godine reformiran sustav visokog obrazovanja, a rađeno je timski, temeljito, prilagođeno našem sustavu, vrlo transparentno, i to pune četiri godine. Transkripti javnih rasprava su u arhivi Saborskog odbora za obrazovanje i kulturu, odnosno Sabora RH, a zapisnici preko dvjesto javnih rasprava u arhivi Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Kao stručnjak u području odgoja i obrazovanja i kao sveučilišna profesorica sudjelovala sam u javnim raspravama sve vrijeme dok se donosila Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije (Sabor RH, 2014.).

Kao stručnjak u području odgoja i obrazovanja i kao sveučilišna profesorica očitovala sam se 2016. godine tijekom stručne rasprave o cjelovitoj kurikularnoj reformi, i to u vrijeme pred izbore, znači vrlo neutralno, kad se nije znalo koja stranka će pobijediti i tko će s kim koalirati. Moje primjedbe nisu bile ni svjetonazorske, ni ideološke, niti političke, niti su ijednom rječju podrivale hrvatsko društvo ili sustav odgoja i obrazovanja. Nikada, ali baš nikada, nisam koristila imena osoba.

Ministrica Divjak ne odustaje od micanja Dijane Vican s čela Posebnog stručnog povjerenstva

Pozivom predsjednika Vlade RH gospodina Andreja Plenkovića u siječnju ove godine odazvala sam se dati smjer Akcijskom planu prema Strategiji i reformi sustava odgoja i obrazovanja, te izraditi Prijedlog Akcijskog plana za dvogodišnje razdoblje (2017. – 2018.).

Nakon izrađenog Nacrta prijedloga Akcijskog plana te nakon pristiglih očitovanja svih ministarstava i relevantnih ustanova, nastaje preokret: ulični prosvjedi na kojima je sadašnja ministrica sudjelovala, potom jedan medijski linč, onda i drugi medijski linč, demoniziranje moje osobe i profesije.

Ja sam sveučilišna profesorica i rektorica Sveučilišta u Zadru. I majka sam 25-godišnjeg sina. Obrazovala sam se i profesionalno usavršavala u zemlji i inozemstvu.

Nemam nikakav svoj reformski ni strateški tim. Svoje mišljenje o reformskim i strateškim procesima dijelila sam s članovima Posebnog stručnog povjerenstva istim rječnikom kao i sa sudionicima na javnim predavanjima, okruglim stolovima, u javnosti i u uredu predsjednika Vlade RH.

Ponašajući se profesionalno, što bi Umberto Eco rekao (parafraziram), kao patuljak na ramenima patuljaka, svojim isključivo profesionalnim doprinosom, nisam se bavila opredjeljivanjima za jedne i suprotstavljanjima drugima, niti sam se obrušavala ultimatumima da se itko makne s nekog mjesta ili funkcije, a da ja sjednem.

Vican: Zgrožena sam količinom objavljenih neistina o radu mojih kolega i mene

Političkom trgovinom imenovana ministrica: ‘Vican ne treba imati moje povjerenje jer je ja nisam imenovala u povjerenstvo’

Poštovana gospođo predsjednice, iskazujem žaljenje:

  • što nalazite kompatibilnost s ministričinim manifestom: depolitizacija, ideologija jednako tehnologija, uvođenje informatike, a mene koja kanaliziram reformu na cjeloviti razvoj djeteta i učenika, odstranjujete stavom da sam ja odradila svoje;
  • što nalazite kompatibilnost s ministricom glede pilot projekta iza kojega stoji Hrvatska narodna stranka koja je bila suautor Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014. godine, a danas bi mijenjala Strategiju i svojatala reformu prema svojim mjerilima (iako je njihova parlamentarna zastupljenost manja od veličine statističke pogreške);
  • što nalazite kompatibilnost s ministricom glede pilot projekta, koji se 80% odnosi isključivo na informatizaciju škola, što je prvenstveno unaprjeđenje pedagoškog standarda škola, a ne nalazite kompatibilnost s mojim usmjeravanjem reformskih procesa na učenikovo optimalno opterećenje u cjelovitom odrastanju, obrazovanju i odgoju;
  • što nalazite kompatibilnost s ministricom u uvođenju Informatike kao svjetskoj novini, iako je Informatika zastupljena u odgojno-obrazovnom sustavu s inoviranim planom i programom 2006.godine (usput rečeno, uvođenje Informatike nije predviđeno Strategijom);
  • što sa svojim savjetnicima niste našli poveznicu u konzistentnom i koherentnom uređenju hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja, koji je već utemeljen u NOK-u, nego se priklanjate reformskom diskontinuitetu temeljenome na naslovima knjiga (tržište rada, obrazovanje za budućnost) ili koncepata (npr. škola za život) koji lijepo zvuče uhu javnosti, a ne rješavaju nijedan suštinski problem odgojno-obrazovnog sustava;
  • što nalazite kompatibilnost s ministricom, vrsnom matematičarkom, koja od prvih nacionalnih ispita održanih 2006. godine, te PISA rezultata (2006. i 2009. i 2011.) do danas nije dala svoj doprinos u rješavanju problema, primjerice, „nestručno pokrivene nastave“ iz matematike, kemije, fizike i engleskog jezika (moje prijedloge ni ne znate), što nije utjecala na smanjenje instrukcija (sumrak odgojno-obrazovnog sustava RH) barem iz matematike, nego oduševljava javnost i Vas školskim tabletima, pametnim interaktivnim pločama i računalima;
  • što se divite informacijsko-komunikacijskim tehnologijama koje plaća hrvatski narod skuplje nego Šveđani, Finci, pa i Irci koje spominjete kao poželjan uzor;
  • što se priklanjate kurikulumima istih nastavih predmeta koji sada žive u školi kao nastavni programi, a odbacujete zajedno s ministricom Divjak koncept hrvatske škole utemeljen i objavljen 2011. godine, s jasnom strukturom koja se odnosi na: jezgrovni kurikulum (dio koji je jednak za sve učenike), diferencirani (izborni predmeti ili moduli) i školski kurikulumi – autonomnog dijela odgojno-obrazovnog rada škole, koji je prilagođen svakom učeniku, i onome koji hoće učiti ćirilicu u hrvatskoj školi, a ne samo srpskoj, onome koji hoće učiti hebrejski jezik (za što sam se ja založila), onome koji hoće biti kreativan i inovativan u bilo kojem odgojno-obrazovnom području (škola u prirodi, robotika, mehatronika, izrada informacijsko-komunikacijskih aplikacija, i tako dalje), a ne samo tehnologijama koje će se od učenikovog šestog razreda osnovne škole do trećeg razreda srednje škole promijeniti šest puta;
  • što ste svojom izjavom, a citirajući ministricu, da je 90% kurikuluma primjenjivo, obezvrijedili rad svih stručnjaka koji su se očitovali, jer Ekspertna radna skupina još nijedno očitovanje ni prijedlog kurikuluma nije ni dotakla.

Poštovana gospođo predsjednice, iskazujem žaljenje: što kao predsjednica RH niste našli riječi za ostvarenje sinergije, nego javno podupirete ministricu Divjak riječima Vican je radila na prvoj reformi i odradila je svoje, uzdižući dostojanstvo ministrice jer vas dvije razmišljate na isti način, a rušeći moje dostojanstvo kao sveučilišne profesorice i rektorice; što ste se kao predsjednica svojom izjavom danas u Jutarnjem listu pridružili glasu ulice kojemu pripada ministrica Divjak, a ne kulturi rada onih koji rasprave vode za stolom i služe se argumentima; što ste upravo ovakvom izjavom napravili crtu razdjelnicu koje sam se ja cijelo vrijeme uljudno suzdržavala, ne nadolijevajući ulje na vatru, pružajući ruku ministrici Divjak, a koju je ona uporno odbacivala.

Dijana Vican: Nepravilnosti nema, niti ih je bilo; pitanje je kako je Jokićeva skupina izabrana

Na koncu iskazujem žaljenje što ovakvim izjavama pothranjujete profesionalno sektaštvo, zbog čega će, budite sigurni, popriličan broj stručnjaka napraviti odstupnicu od davanja sebe javnom dobru, a što ću nakon Vaše današnje izjave i sama učiniti.

S poštovanjem,
prof. dr. sc. Dijana Vican,
rektorica Sveučilišta u Zadru”

Izvor: narod.hr/N1

 

Povezani članci:

http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/Osobni-i-socijalni-razvoj.pdf

 

http://www.vjeraidjela.com/prosudba-prijedloga-okvira-nacionalnoga-kurikula/

 

http://www.vjeraidjela.com/zamke-humanisticke-psihologije-kao-temelja-cjelovite-kurikulne-reforme/

 

http://zdravstveniodgoj.com/news/tko-su-ljudi-koji-ce-provoditi-cjelovitu-kurikularnu-reformu

 

 

 

 
Sljedeća »