Kad žuč boli PDF Ispis E-mail
Administrator   

Žučna dijeta -

prehrana bolesnika sa bolestima žučnog mjehura

 

Najkraće o bolestima žučnjaka

Žučnjak   je vrećica koja ima ulogu rezervoara u koju se sakuplja žuč koju stvara jetra, oko 1 lit. dnevno. Ta  tekućina, koja u sebi sadrži  žučne soli, kolesterol, bilirubin, fosfolipide, mucin i vodu  omogućava probavu masnoća u tankom crijevu. Dok  ne jedemo,  u  žučnjaku se ta otopina koncentrira  4 do 10  puta i  završava u crijevu kada hrana iz želuca dospije  u dvanaesnik. Na aktivnost žučnjaka  posebno djeluje vrhnje, maslac, žumanjak i sl.

Najčešće bolesti žučnjaka su kamenci i upale. Uglavnom se  povezuju  sa debljinom, starijom dobi, ženskim spolom,  obiteljskom anamnezom, zapadnjačkom dijetom, šećernom bolesti i sl. Žučni kamenci mogu  izazvati tipične žučne napadaje, koji  se javljaju nakon masnih obroka,  mogu  dovesti do ozbiljnih problema i ugroziti život  (upale žučnjaka, opstruktivna žutica, upala gušterače...), ali  mogu  , također,  godinama biti bez ikakvih tegoba.

Liječenje započinje  korekcijom prehrambenih navika – tzv.žučnom dijetom, a zbog mogućih komplikacija  najčešće se preporuča operacija žučnjaka. U odsustvu tegoba i znakova  upale žučnjaka, uglavnom je dovoljna pravilna prehrana.

 

Upute za prehranu bolesnika  sa bolestima žučnjaka

U akutnom stadiju kod bolova daje   se samo nešto ugljikohidrata- zaslađena voda  voćni sokovi, čaj; kasnije se prelazi na kašastu i pasiranu hranu od ugljikohidrata –krumpir, rižu, krupice, tjesteninu, sve kuhano na mlijeku; pasirano  povrće – špinat, cvjetača, koleraba, ili pasirano voće. Zatim se prelazi na obilniju prehranu.

 

Dopušteno

Juhe: nemasna juha od mesa, juha od povrća sa zaprškom na maslacu, ili ulju – u juhu se mogu staviti sve vrste tjestenine, riža, pšenična krupica – griz.

Meso: teletina, bijelo meso od peradi, riba, blijeda ššunka.

Povrće: krumpir – pire huhan u slanoj vodi i poliven  maslacem, ili u ljusci kuhan, špinat, cvjetača, mrkva, koleraba, šparoga, buče, tikva, blitva, rajčica, - sve kao varivo i to najbolje kuhano i pasirano, poliveno maslacem ili uljem, ili zaprženo na maslacu, ili ulju.

Tjestenine: bijeli kruh – prepečen, ili dvopek, stare žemlje, kifli, biskvit, baaškot, pereci, palačinke, drobljenac, sve kuhane tjestenine, koje treba pripremati s malo jaja, bez kvasca te sa malo maslaca. Osim toga dopuštene su tjestenine s krumpirom, ili brašno sa krumpirom kao tzv. krumpirovo tijesto.

Slatka jela: nabujak od krupice ili riže, bez jaja i kvasca, marmelada, slatko, džem, med.

Ostala jela: krupica, riža, svježi kravlji sir, kukuruzno brašno, zobrnr pahuljice.

Salate: zelena, blitva, rajčica, cvjetača, cikla – sve pripremljene s limunovim sokom, ili uljem.

Voće: sve vrste voća – kuhano, bez kore, voćni sokovi.

Pića: čaj, kakao, kava  ne odviše jaka, mlijeko.

Bitno: ne smiju se jesti prevruća jela ni piti prevruća  pića; jesti treba češće na dan, nikada previše za jedan obrok. Poslije jela  leći barem pola sata; na predio žučnjaka staviti topao oblog, ili termofor. I još jednom naglasiti:  na prvom mjestu neka budu ugljikohidrati, tj. brašno, riža, krupica, šećer, marmelada, med, voćni sokovi, kuhano voće, kruh.

Nije dopušteno

Jaja, svinjska i guščija mast, slanina, margarin, loj, suho meso, kobasice, pečeno  i pohano meso, svinjetina, govedina, divljač, masne patke i guske, guščja jetra, salama, hrenovke, konzerve, kaavijar, sardine, umak od češnjaka,  luka, krastavaca, kopra i svi umaci od pečenja, svi sirevi zreli i oštri po ukusu, masni, ili sušeni, lički sir, krumpir pečen, ili restan, grah, leća, rotkva, krastavci, kelj, kupus, repa, dunje, dinje, lubenice, bademi, orasi, lješnjaci, kruh i tijesto s kvascem i mnogo maslaca i jaja, paprika, feferoni, salata od graha i kupusa, mirodije – papar, paaprika, cimet, kliničić, muškat; sva alkoholna pića, osobito rakija i hladno pivio.

                (Priredio dr. A.Lj.)

 
« Prethodna   Sljedeća »