Izjava hrvatskih akademika, znanstvenika, sveučilišnih profesora i kulturnih djelatnika o Programu zdravstvenog odgoja i obrazovanja za hrvatske škole

Declaration by Croatian Academicians, Scientists, University Professors and Cultural Figures on the Health Education Program for Croatian Schools

U kontekstu rasprave koja se u hrvatskoj javnosti vodi oko Programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja za hrvatske škole mi, dolje potpisani akademici, znanstvenici, sveučilišni profesori i kulturni djelatnici, bez namjere da ulazimo u ocjenu predloženih programa, a sve s ciljem dobrobiti djece i cjelokupnog hrvatskog društva, izjavljujemo sljedeće:

1.    Zdravstveni odgoj i obrazovanje koji će se, prema najavama, uvesti u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj trebao bi, suprotno nekim mišljenjima, biti vrijednosno orijentiran. Znanost o odgoju (pedagogija) odavno je spoznala da informacije same po sebi ne odgajaju. Odgoj je u biti vrijednosna kategorija koja uključuje, osim stjecanja znanja, i intenciju, stremljenje prema usvajanju pozitivnih kulturnih, duhovnih i etičkih vrijednosti koje omogućavaju izgradnju osobnih stavova i cjeloviti razvoj osobnosti. Ovako shvaćen odgoj je ujedno jedan od temelja Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda i Zakona o školstvu. Kada se radi o školi kao odgojno-obrazovnoj instituciji, pitanje je samo koje će vrijednosti ona posredovati: vrijednosti koje su na dobrobit djeteta i u skladu s vrijednostima roditelja ili vrijednosti koje će se nametati djeci i roditeljima. Takoder je pitanje hoće li škola poštivati postojeći sustav vrijednosti u Hrvatskoj poznat upravo iz mnogih znanstvenih istraživanja ili će nametati određeni sustav vrijednosti iz drugih zemalja.

2.    Suvremena znanost došla je do spoznaje da znanost nije vrijednosno neutralna odnosno da pojmovi "znanstveno" i "vrijednosno" po sebi nisu suprotstavljeni. Primjerice, vrijednosti kao što su ljubav, uzdržljivost ii vjernost nemaju svoje znanstveno utemeljenje samo u brojnim velikanima filozofije od antike do danas, već i u predstavnicima drugih znanosti, etike, pedagogije, sociologije ili psihologije. Poistovjećivanje znanstvenosti samo s tvrdnjama i stavovima one grupe autora koja relativizira odnosno negira sve (ili neke) etičke vrijednosti i civilizacijske norme, predstavlja "privatizaciju" znanosti i nametanje tog jednog, navodno i jedinog, znanstveno utemeljenog svjetonazora kao apsolutno obvezujućeg za sve. Paušalno nazivanje znanstvenim isključivo takvog pristupa, a neznanstvenim svih drugačijih pristupa ne samo da je u potpunosti znanstveno neutemeljeno, već u slučaju zdravstvenog odgoja predstavlja ugrožavanje same mogućnosti odgoja i prava djece na taj odgoj. Jedna od najpoznatijih zloupotreba znanosti u tom smislu bila je neupitna upotreba „znanstvenog marksizma" kao jedine znanstveno validne, vrijednosno neutralne i objektivne znanstvene paradigme. Pokazalo se da tome nije tako, no mentalitet koji je nastao u periodu u kojemu je ta paradigma bila jedino službeno važeća još uvijek nepotrebno opterećuje našu sadašnjost. Tog se mentaliteta trebamo osloboditi kako bi se naše društvo moglo slobodno razvijati.

3.    U raspravi o zdravstvenom odgoju treba na prvom mjestu biti dobrobit djece. Suprotno mišljenju nekih subjekata u toj raspravi, smatramo da djeca i roditelji nisu suprotstavljene strane. Roditelji žele dobro svojoj djeci i zato imaju pravo i odgovornost sudjelovati u kreiranju njihova razvoja, rasta i odgoja. To im pravo i tu odgovornost daju mnogi domaći i medunarodni pravni akti, počevši od Ustava Republike Hrvatske. Roditelji "...imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece." (čl. 63. Ustava RH). Prema Konvenciji o pravima djeteta, države potpisnice su dužne roditeljima pružiti odgovarajuću pomoć u odgoju njihove djece. Škola, dakle, treba pomagati roditeljima, a nikako im ne smije nametati nešto što je suprotno njihovom vrijednosnom sustavu, pogotovo kad se radi o spolnom odgoju, kod kojeg su vrijednosni sustavi roditelja vrlo različiti. Konvencija  o pravima djeteta (čl. 18.) ističe pravo roditelja da odgajaju djecu u skladu sa svojim vjerskim, moralnim ili filozofskim uvjerenjima. Pravo roditeljima da biraju obrazovanje za svoju djecu daje i Opća deklaracija  o pravima čovjeka (čl. 26.). Svi ovi, a i mnogi drugi, dokumenti jasno pokazuju da roditeljska prava nisu  suprotnosti s pravima i dobrobiti djece te da bi roditelji i u hrvatskim školama trebali imati mogućnost odlučivanja o programu zdravstvenog odnosno spolnog odgoja koje će pohađati njihovo dijete. Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da u procesu usvajanja Programa zdravstvenog odgoja  i obrazovanja   poštuje postojeći sustav vrijednosti, ustavno načelo zaštite djeteta i prava i odgovornosti roditelja u odgoju djece te omogući otvorenu znanstvenu raspravu u koju će biti uključeni rezultati različitih znanstvenih istraživanja. Pozivamo i našu medijsku javnost da na primjeren i objektivan način izvještava o ovome uistinu važnom pitanju za budućnost naše djece i cijeloga društva.

U Zagrebu, 26. ožujka 2007.

Od liječnika-znanstvenika i drugih visokoobrazovanih djelatnika zaposlenih na medicinskim fakultetima izjavu su potpisali:

Akademik Stjepan Gamulin

Akademik Radovan Ivančić (+)

Akademik Andrija Kaštelan

Prof.dr.sc. Boško Barac

Prof.dr.sc. Ingeborg Barišić

Prof.dr.sc. Milo Bergovec

Prof.dr.sc. Ivan Beus

Prof.dr.sc. Mladen Boban

Prof.dr.sc. Vida Demarin

Prof.dr.sc. Pavo Filaković

Prof.dr.sc. Vera Folnegović-Šmalc

Prof.dr.sc. Ivica Grković

Prof.dr.sc. Marija Heffer-Lauc

Prof.dr.sc. Stipan Janković

Prof.dr.sc. Tatjana Jeren

Prof.dr.sc. Vlado Jukić

Prof.dr.sc. Dragutin Kadojić

Prof.dr.sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja

Prof.dr.sc. Šimun Križanac

Prof.dr.sc. Ivan Malčić

Prof.dr.sc. Matko Marušić

Prof.dr.sc. Marija Nikšić Ivančić

Prof.dr.sc. Dubravko Pavlin

Prof.dr.sc. Marijana Peruzović

Prof.dr.sc. Nadan M. Petri

Prof.dr.sc. Ante Petričević

Prof.dr.sc. Franjo Plavšić

Prof.dr.sc. Valentin Pozaić

Prof.dr.sc. Marija Rosandić Pilaš

Prof.dr.sc. Jagoda Roša

Prof.dr.sc. Josip Roša

Prof.dr.sc. Ante Smetiško

Prof.dr.sc. Anton Šmalcelj

Prof.dr.sc. Sanja Špoljar-Vržina

Prof.dr.sc. Srećko Valić

Prof.dr.sc, Šime Vučkov

Prof.dr.sc. Tatijana Zemunik

Prof.dr.sc. Niko Zurak

Doc.dr.sc. Ana Planinc-Peraica

Prim.dr.sc. Josip Balić

Prim.dr.sc. Ana Krvavica

Prim.dr.sc. Dubravko Marković

Prim.dr.sc. Marica Miletić-Medved

Prim.dr.sc. Ninoslav Mimica

Prim.dr.sc. Marko Mustać

Prim.dr.sc. Mladen Pavlović

Prim.dr.sc. Zrinka Smetiško

Prim.dr.sc. Ružica Šmalcelj

Doc.dr.sc. Zlatko Balog

Doc.dr.sc. Dolores Biočina Lukenda

Doc.dr.sc. Željko Bušić

Doc.dr.sc. Robert Ćelić

Doc.dr.sc. Neven Henigsberg

Doc.dr.sc. Natalia Kučić

Doc.dr.sc. Danica Ljubanović

Doc.dr.sc. Jasenka Markeljević

Doc.dr.sc. Ivan Mihaljević

Doc.dr.sc. Mate Mihanović

Doc.dr.sc. Dubravka Pavišić-Strache

Doc.dr.sc. Eduard Pavlović

Doc.dr.sc. Mladen Rakić

Doc.dr.sc. Milan Vrkljan

Doc.dr.sc. Željka Znidarčić

Doc.dr.sc. Marija Žagar

Dr.sc. Marija Ćurlin

Dr.sc. Ivan Krešimir Lukić

Dr.sc. Maja Miškulin

Dr.sc. Igor Nikolić

Dr.sc. Maja Peraica

Dr.sc. Ljiljana Šerrman

Dr.sc. Anton Vladić

Dr.sc. Zora Zakanj