Muhammad Yunus - govor nobelovca
Administrator   

Siromaštvo je prijetnja miru

Muhammad Yunus,  govor povodom dodjele Nobelove nagrade, održan 10. prosinca 2006. godine u Oslu

 

...Čvrsto vjerujem da čovjek može stvoriti svijet bez siromaštva ako svi zajedno vjerujemo u to. U svijetu bez siromaštva siromaštvo ćete moći naći samo u muzejima. Kad školarci budu obilazili muzeje siromaštva, vjerojatno će se užasnuti kad vide svu bijedu i poniženje koje su ljudska bića morala trpjeti. Svojim će precima zamjeriti toleriranje tog nehumanog stanja koje je vjekovima mučilo toliko mnogo ljudi... (Ne propustite  ovaj tekst, jedan od najboljih govora koje sam pročitao... Ur.)


Vaše Veličanstvo, Vaša Kraljevska Visosti, uvaženi članovi Norveškog odbora za dodjelu Nobelove nagrade, ekscelencije, dame i gospodo, Grameen banka i ja osobno smo izuzetno počašćeni i dirnuti ovom čašću. Od trenutka kad smo predloženi za Nobelovu nagradu, stižu mi bezbrojne poruke iz cijeloga svijeta, no, ono što me najviše dira su pozivi zajmoprimaca Grameen banke iz zabačenih bangladeških sela, koje gotovo svakodnevno primam. Ljudi me zovu samo zato da bi mi rekli koliko se ponose ovim priznanjem.

 

U mojoj pratnji do nama dalekog Osla u kojem nas čeka ova nagrada nalazi se i devet osoba koje su izabrane da predstavljaju sedam milijuna zajmoprimaca i vlasnika Grameen banke. I u njihovo ime zahvaljujem Norveškom odboru za dodjelu Nobelove nagrade za to što su Grameen banku izabrali za ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir. Dodjeljujući njihovoj instituciji ovu najprestižniju svjetsku nagradu, odajete im neizmjerno priznanje. Zahvaljujući vašoj nagradi, devet ponosnih žena iz bangladeških sela se danas nalazi na ceremoniji kao Nobelovi laureati, dajući Nobelovoj nagradi za mir potpuno novo značenje.

 

Svi zajmoprimci Grameen banke slave ovaj dan kao najveći dan u svojim životima. Oni se okupljaju oko najbližeg televizora u svojim selima diljem Bangladeša da bi, zajedno sa svojim suseljanima, pratili tijek ove ceremonije. Ovogodišnja nagrada odaje najveću počast i vraća dostojanstvo  stotinama milijuna žena širom svijeta koje se svakodnevno  bore da bi zaradile za život i donosi nadu da će njihova djeca imati ljepšu budućnost. Za njih je ovo povjesni trenutak.

 

Siromaštvo je prijetnja miru

Dame i gospodo,dodjeljujući ovu nagradu baš nama, Norveški odbor za Nobelovu nagradu dao je važnu potporu tvrdnji da je mir neodvojivo vezan za siromaštvo. Siromaštvo je prijetnja miru.

 

Raspodjela svjetskog dohotka pruža osnovu za veoma slikovitu priču. Devedeset četiri posto svjetskoga dohotka završava kod 40 posto svjetskog stanovništva, dok 60 posto ljudi živi od samo šest posto svjetskog dohotka. Polovina ljudi na svijetu živi s manje od jednoga dolara dnevno. To nije formula za mir.

 

Novo tisućljeće je započelo s velikim svjetskim snom. Svjetski vođe su se 2000. godine okupili u Ujedinjenim narodima i, između ostalih, prihvatili i povijesni cilj da do 2015. godine smanje broj siromašnih na pola. Nikada u povijesti ljudskog roda nije jednoglasno usvojen jedan tako ozbiljan cilj, precizan po opsegu i vremenu do kojega mora biti ostvaren. No, onda je došao 11. rujna i rat u Iraku i svijet se iznenada prebacio s kolosijeka potrage za tim snom. Pozornost svjetskih vođa prešla je s rata protiv siromaštva na rat protiv terorizma. Samo su Sjedinjene Američke Države na rat u Iraku već potrošile punih 530 milijardi dolara.

 

Vjerujem da se terorizam ne može pobijediti vojnom akcijom. Terorizam moramo najoštrije osuditi. Moramo mu se svim snagama usprotiviti i upotrijebiti sva moguća sredstva da ga zaustavimo. Prije svega se moramo pozabaviti rješavanjem uzroka terorizma, kako bismo ga jednom zauijek iskorijenili. Vjerujem da je ulaganje u poboljšanje uvjeta života siromaha bolja strategija nego što je trošenje novca na oružje.

 

Siromaštvo je negacija svih Ijudskih prava

Pojam mira trebamo shvatiti u njegovom općeljudskom smislu - u širem društvenom, političkom i ekonomskom kontekstu. Ugrožava ga nepravedan ekonomski, društveni i politički poredak, nedostatak demokracije, uništenje okoliša i uskraćivanje ljudskih prava.

 

Siromaštvo predstavlja odsutnost svih ljudskih prava. Frustracija, neprijateljstvo i bijes koji nastaju zbog krajnjeg siromaštva sprječavaju opstanak mira u bilo kojem društvu. Ako želimo uspostaviti stabilan mir, moramo pronaći način da ljudima omogućimo pristojan život.

 

Otvaranje mogućnosti za većinu ljudi – siromašnih ljudi – predstavlja srce posla kojem smo se posvetili posljednjih 30 godina.

 

Grameen banka

Ja se pitanjem siromaštva nisam počeo baviti kao kreator politike ili kao istraživač. Siromaštvo me zaokupilo zato što je ono bilo svuda oko mene, i nisam mogao okrenuti glavu od njega. Godine 1974. Bangladešom je zavladala strahovita glad i meni je postalo izuzetno teško u predavaonici sveučilišta poučavati sofisticiranu ekonomsku teoriju. Iznenada sam, suočivši se s općom gladi i siromaštvom, osjetio svu ispraznost tih teorija. Želio sam nešto hitno poduzeti kako bih pomogao ljudima oko sebe, bilo to i samo jedno jedino ljudsko biće, da lakše izguraju još jedan dan. Na ta način našao sam se licem u lice s borbom siromaha da dođu do sićušnih svota novca s kojima će na neki način uspjeti pre­živjeti. Zgrozio sam se kad sam saznao da je jedna seljanka posudivši samo dolar od lihvara morala pristati na uvjet da mu proda ekskluzivno pravo na otkup svega što proizvede po cijeni koju on odredi. To je, po mom mišljenju, bilo jedna vrsta novačenja ropske radne snage.

 

Odlučio sam napraviti popis žrtava tog lihvarskog poslovanja, koje se odvijalo u selu pokraj našeg kampusa. Kad je popis bio završen, na njemu su se našla imena 42 žrtve koje su posudile ukupno 27 američkih dolara. Iz vlastitog sam džepa podmirio taj dug kako bih ih spasio iz lihvarskih kandži. Uzbuđenje koje je taj, gotovo beznačajan čin, izazvao među tim ljudima navelo me da se još aktivnije angažiram. Ako s tako malom svotom mogu usrećiti toliko mnogo ljudi, zašto tu mogućnost ne bih još bolje iskoristio?

 

Otada upravo to i činim. Najprije sam pokušao nagovarati banke smještene na kampusu da siromašnima počnu davati kredite. No, to mi nije uspjelo. U banci su mi rekli da siromasi nisu kreditno sposobni. Nakon što su se sva moja višemjesečna nastojanja izjalovila, ponudio sam se da ću biti jamac za kredite siromasima. Rezultat me zaprepa­stio. Siromasi su na vrijeme vraćali svaku ratu svog kredita!  Međutim, i dalje sam, pokušavajući proširiti program putem postojećih banaka, nailazio na poteškoće. Zbog toga sam odlučio osnovati posebnu banku za siromahe pa sam 1983. godine u tome napokon i uspio. Nazvao sam je Grameen banka, ili Seoska banka.

 

Danas Grameen banka ima oko 7 000 000 zajmoprimaca iz 73 000 bangladeških sela, od kojih 97 posto čine žene. Grameen banka daje nelombardne kredite namijenjene pokretanju posla, stambene kredite, studentske i mikropoduzetničke zajmove siromašnlim obiteljima i  nudi velik broj privlačnih programa štednje, programa ulaganja u mirovinski fond i usluga osiguranja za svoje članove. Od 1984. godine (kad smo ih uveli) stambenim kreditima se izgradilo više od 640 000 kuća. Zakonski vlasnici tih kuća su upravo same žene. Koncentrirali smo se na žene zato što smo zaključili da je davanje kredita ženama uvijek mnogo korisnije za cijelu obitelj.

 

Od svog osnivanja banka je odobrila kredite u ukupnoj vrijednost od oko šest milijardi američkih dolara. Stopa njihove otplate iznosi 99 posto. Grameen banka, kao i sve ostale banke, ostvaruje profit. U financijskom pogledu, ona se oslanja na vlastite snage i još od 1995. godine ne prima novac donatora. Polozima i vlastitim sredstvima Grameen banka danas pokriva 143 posto svih većih zajmova. Prema internoj anketi Grameen banke, 58 posto naših zajmoprimaca prešlo je granicu siromaštva.

 

Grameen banka rođena je iz sitnih domaćih projekata koje sam pro­vodio sa svojim studentima, mjesnim djevojkama i mladićima. Troje od tih studenata su još uvijek, nakon svih tih godina, sa mnom u Grameen banci i zauzimaju najviše položaje u izvršnoj vlasti banke. Oni su danas s nama kako bi primili priznanje koje nam želite uručiti.

 

Ova se zamisao, začeta u Jobri, malom bangladeškom selu, proširila cijelim svijetom pa sada u gotovo svakoj zemlji postoji program sličan Grameenu.

 

Druga generacija

Prošlo je gotovo 30 godina od početka našeg djelovanja. Cijelo to vrijeme neprekidno pratimo djecu naših zajmoprimaca da bismo doznali kako naš rad utječe na njihove živote. Djeca su uvijek najviši prioritet klijen­tica naše banke. Jedna od Šesnaest odluka koje su one osmislile i kojih se pridržavaju jest da će svoju djecu slati u školu. Grameen banka ih je u tome podržavala pa su se uskoro sva njihova djeca počela školovati. Mnogo te djece su postali najbolji učenici u svom razredu. Htjeli smo to proslaviti pa smo uveli stipendije za darovite učenike. Grameen banka danas dodjeljuje oko 30 000 stipendija godišnje.

 

Mnoga ta djeca su nastavila obrazovanje na visokoškolskim usta­novama postavši liječnici, inženjeri, predavači na koledžima i slično. Uveli smo i studentske zajmove da bismo Grameenovim studentima pomogli da završe fakultete. Danas su neki od njih doktori znanosti. Trinaest tisuća studenata prima studentske zajmove. Toj brojci se svake godine pridruži još 7 000 novih studenata.

 

Mi stvaramo jednu potpuno drugačiju generaciju koja će biti školovana i koja će znati svoju obitelj otrgnuti od siromaštva.

 

I prosjaci mogu zaradivati

Danas je u Bangladešu već 80 posto siromašnih obitelji pokriveno mikrokreditima. Nadamo se da ćemo do 2010. godine uspjeti pokriti svih 100 posto obitelji.

 

Prije tri godine smo pokrenuli ekskluzivni program kojem  su u središtu pažnje prosjaci. Na njih se ne odnosi niti jedan propis Grameen banke.  Zajmovi su beskamatni: mogu ih vraćati u ratamačiju visinu i raspored sami odreduju. Predložili smo im da, dok proseći obilaze kuće, sa sobom nose malenu količinu robe, stvarčice kao što su grickalice, igračke i kućanske potrepštine. Zamisao je bila uspješna. Danas se u program uključilo oko 85 000 prosjaka. Približno 5000 njih  je potpuno prestalo s prošenjem. Prosjacima obično dajemo zajam u protuvrijednosti od 12 američkih dolara.

 

Mi potičemo i podržavamo sve aktivnosti koje siromasima pomažu da se odupru siromaštvu. Uvijek zagovaramo mikrokreditekoji prate sve druge oblike intervencija zato što su te intervencije daleko učinkovitije kad se kombiniraju s mikrokreditima.

 

Informacijska tehnologija za siromahe

Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) veoma brzo mijenja naš planet, stvarajući svijet trenutačnih komunikacija u kojem ne postoje  ni udaljenosti ni granice. Komuniciranje svakim danom postaje sve jeftinije. Uočio sam da će, ako nam uspije da im tu tehnologiju približimo i prilagodimo njihovim potrebama, siromasi dobiti prigodu da promijene svoj život.

 

Osnivanje telefonske kompanije Grameen Phone bilo je prvi korak prema približavanju ICT-ja siromašnim ljudima. Siromašnim ženama smo davali zajmove Grameen banke, a one su ih koristile za  kupnju mobilnih telefona koji su im služili za prodaju telefonskih usluga u selima. Uočili smo da se mikrokrediti i ICT izvrsno nadopunjavaju.

 

Posao s telefonima bio je pravi uspjeh i zanimanje za koje su se klijentice Grameen banke doslovce otimale. Gospođe s telefonima brzo su naučile sve finese i uvele novine u poslovanje s telefonima pa je ono postalo najbrži način za izlazak iz bijede i stjecanje ugleda u društvu. Danas za nas radi gotovo 300 000 gospođa s telefonima koje pružaju telefonske usluge u gotovo svim selima Bangladeša. Kompanija Grameen Phone ima oko 10 milijuna pretplatnika te je najveća telefonska kompanija u zemlji. Iako je broj gospođa s telefonima samo mali dio ukupnog broja pretplatnika, one stvaraju 19 posto prihoda kompanije.Od devet članica odbora koji danas prisustvuju ovoj velikoj ceremoniji, četiri rade kao gospođe s telefonima.

 

Grameen Phone je kompanija nastala udruživanjem norveške kom­panije Telenor i kompanije Grameen Telecom iz Bangladeša. Telenor je vlasnik 62 posto kompanije, dok Grameen Telecom posjeduje 38 posto. San nam je da ova kompanija na kraju postane socijalno poduzeće i da siromašne klijentice Grameen banke pretvorimo u njegove većinske vlasnice. Radimo na tome da se taj cilj ostvari. Kompanija Grameen Phone jednoga će dana postati još jedan primjer velikog poduzeća čiji su vlasnici siromasi.

 

Ekonomija slobodnog tržišta

Slobodno tržište predstavlja okosnicu kapitalizma. Neki tvrde da kapi­talizam, što je tržište slobodnije, postiže bolje rezultate u rješavanju pitanja slobode — što je ona, na koji način je ostvariti i za koga. Tvrdi se i da pojedinačna potraga za osobnim probitkom donosi kolektivno optimalan rezultat.

 

Ja se slažem s potrebom jačanja slobodnog tržišta. Istodobno, veoma sam nesretan zbog konceptualnih ograničenja koja nameću  igrači na tržištu. Ona potječu od pretpostavke da su poduzetnici jednodimen­zionalna ljudska bića, koja su u svojim poslovnim životima posvećena ostvarenju samo jednoga zadatka: da maksimalno povećaju profit.

 

To tumačenje kapitalizma izolira poduzetnike od svih političkih, emocionalnih, društvenih, duhovnih i ekoloških dimenzija njihovih života. To je možda učinjeno, zbog razumljive želje za pojednostavljiva­njern, no takvo shvaćanje znatno osiromašuje čovjekovu osobnost.

 

Ljudska bića su prekrasna stvorenja koja u sebi kriju bezgraničan niz kvaliteta i mogućnosti. Naše teorije bi trebale osloboditi prostor za razvoj takvih kvaliteta, a ne unaprijed zaključiti da one ni ne postoje.

 

Većina problema u svijetu se javlja zbog ograničavanja sudjelovanja na slobodnom tržištu. Svijet još uvijek nije riješio problem pogubnog siromaštva, od kojega pati polovica njegovih stanovnika. Zemlja s naj­bogatijim i najslobodnijim tržištem jednoj trećini svojega stanovništva ne uspijeva osigurati zdravstvenu zaštitu.

 

Bili smo toliko impresionirani uspjehom slobodnoga tržišta da se nikada nismo usudili izraziti bilo kakvu sumnju u svoje temeljne, pretpostavke. Da stvari budu još i gore, svesrdno smo nastojali postati jednodimenzionalna bića kakva smo stvorili u teoriji, kako bismo omogućili nesmetano funkcioniranje mehanizma slobodnog tržišta.

 

Širim definiranjem „poduzetništva“ radikalno možemo promijeniti karakter kapitalizma i riješiti mnoga  neriješena društvena i ekonomska  pitanja koja su u dometu. slobodnog  tržišta. Pretpostavimo da neki  poduzetnik, umjesto da ima samo jedan izvor motivacije (primjerice, maksimalno povećanje profita), sada dobija  dva izvora motivacije, koji se međusobno isključuju, ali koji su jednako izazovni:

a)      maksimizaciju profita,

b)      pomaganje ljudima i svijetu

 

Svaki od ta dva motiva dovest će do osnivanja drugačije vrste poduzeća. Prvi tip poduzeća nazovimo poduzećem za maksimizaciju profita, a drugi socijalnim poduzećem. Socijalna će poduzeća biti nova vrsta poduzeća koja će se pojaviti na tržištu kako bi nešto na svijetu promijenila. Ulagači u socijalna poduzeća bi mogli povući uložen novac, ali neće dobivati dividende od poduzeća. Profit bi se vratio u kompaniju kako bi ona proširila svoju djelatnost i poboljšala kvalitetu svojih proizvoda ili usluga. Socijalno će poduzeće biti kompanija bez gubitaka i bez dividendi.

 

Čim socijalno poduzeće bude i ozakonjeno, mnoge postojeće kom­panije upustit će se u stvaranje socijalnih poduzeća koja će postojati usporedno s njihovim temeljnim aktivnostima. I mnogi aktivisti iz neprofitnog sektora to će smatrati privlačnim izborom. Za razliku od neprofitnog sektora u kojem trebamo prikupljati donacije ako želimo ostati aktivni, socijalno poduzeće samo će sebe uzdržavati i stvarati višak vrijednosti putem kojega će se proširivati jer je to poduzeće koje ne stvara gubitke. Da bi prikupilo kapital, socijalno poduzeće će ući na svoj vlastiti, novi tip tržišta kapitala.

 

Mladi ljudi iz cijeloga svijeta, osobito oni iz bogatih zemalja, smatrat  će koncepciju socijalnog poduzeća veoma privlačnom, budući da će im  pružiti mogućnost da svojim kreativnim snagama nešto promijene. Danas su mnogi mladi ljudi frustrirani zato što u suvremenom kapitalističkom društvu ne primjećuju nikakve spomena vrijedne promjene, promjene koje bi smatrali uzbudljivima. Socijalizam im je ponudio san za kojega će se boriti. Mladi sanjaju o stvaranju svojega vlastitog savršenog svijeta.

 

Gotovo će svi društveni i ekonomski problemi svijeta biti riješeni putem socijalnog poduzeća. Inovacija poslovnih modela i njihova pri­mjena kojom na financijski učinkovit način stvaramo željene društvene rezultate predstavljaju veliki izazov. Zdravstvena skrb za siromahe, financiojske usluge za siromahe, informacijska tehnologija namijenjena siromasima, obrazovanje i obuka za siromahe, marketing za siromahe, obnovljiva energija — sve su to uzbudljiva područja moguće djelatnosti socijalnog poduzeća.

 

Socijalno poduzeće je važno zato što se bavi i rješava pitanja od vitalne važnosti za Ijudski rod. Ono može promijeniti živote najsiro­masnijih 60 posto svjetskoga stanovništva i pomoći im da se izvuku iz siromaštva.

 

Grameenovo socijalno poduzeće

Čak i kompanije kojima je cilj maksimizacija profita mogu biti orga­nizirane kao socijalna poduzeća, ako većinu vlasništva prepustimo siromasima. To je bit drugog tipa socijalnog poduzeća. Grameen banka pripada u tu kategoriju.

 

Siromašni mogu dobiti dionice tih kompanija kao poklon darovate­lia, ili ih mogu kupiti vlastitim novcem. Zajmoprimci mogu vlastitim novcem kupiti dionice koje se ne mogu prebaciti na one koji nisu naši klijenti. Banku iz dana u dan vodi pouzdan tim stručnjaka.

 

Bilateralni i multilateralni darovatelji mogu veoma jednostavno stvoriti taj tip socijalnog poduzeća. Kada darovatelj državi primatelja da zajam ili subvenciju za gradnju mosta, onda ta država može osnovati „mostovnu kompaniju“, čiji će vlasnici biti lokalni siromasi. Kompanija koja se bavi managementom može preuzeti obvezu upravljanja tim poduzećem. Profit kompanije će u obliku dividendi otići siromasima, a može se upotrijebiti i za gradnju novog mosta. Na taj se način mogu organizirati mnogi infrastrukturni projekti, primjerice ceste, autoputovi, zračne luke, morske luke, komunalna poduzeća.

 

Grameen je osnovao i dva socijalna poduzeća prvog tipa. Najprije je, kao zajednički pothvat s kompanijom Danone, osnovana tvornica jogurta u kojoj proizvodimo obogaćeni jogurt kojim poboljšavamo ishranu pothranjene djece. Ona će nastaviti sa širenjem sve dok svu pothranjenu djecu u Bangladešu ne opskrbimo s našim jogurtom. Drugo je lanac bolnica za očne bolesti. Svake se godine u svakoj od ovih bolnica izvede 10 000 operacija očne mrene, čija cijena ovisi o tome je li pacijent bogat ili siromašan.

 

Tržište društvenih dionica

Ako želimo da se ulagači povežu sa socijalnim poduzećima, moramo ustanoviti tržište društvenih dionica na kojem se trguje samo s dionicama socijalnih poduzeća. Ulagač će doći na burzu s jasnom namjerom da pronađe socijalno poduzeće čija je misija po njevom ukusu. Ovo nije mjesto na kojem ćete doći doći do novca. Svatko tko želi zaraditi neka radije ode na klasičnu burzu.

 

Ako želimo da nam društvena burza propisno  funkcionira, trebat ćemo stvoriti agencije za rangiranje vrijednosnica, morat ćemo standardizirati terminologiju, definicije, oruđa za mjerenje učinka, oblike izvješća i tiskati nove financijske časopise,primjerice  Social Wall  Street Journal. Poslovne škole nudit će studije i diplome iz poslovnog upravljanja socijalnim poduzećima da bi mlade menadžere naučile kako upravljati  socijalnim poduzećima na najučinkoviti način, a ponajviše  da bi ih potaknule da i sami postanu socijalni poduzetnici.

 

Uloga socijalnog poduzeća u procesu globalizacije

Podupirem globalizaciju i vjerujem da ona može biti mnogo korisnija za siromahe od svoje alternative  - regionalizacije. Međutim, to mora biti prava vrsta globalizacije. Za mene je globalizacija poput autoputa sa stotinu prometnih traka koji uzduž  i poprijeko prelaze svijet.  Ako na autoputu kojim se svi voze ne postoje ograničenja, njegove će trake zauzeti ogromni kamioni moćnih ekonomija. Bangladeške rikše tu  ne bi imale što tražiti. Da bi globalizacija koristila svim sudionicima, moramo imati prometne propise, prometnu policiju te nadležnost nad prometom na tom globalnom autoputu. Pravilo „tko jači, taj kvači“  mora se zamijeniti pravilima koja siromasima osiguravaju mjesto i koja im ostavljaju prostor za djelovanje, bez opasnosti da ih jači izguraju. Globalizacija ne smije postati financijski imperijalizam.

 

Moćna multinacionalna socijalna poduzeća siromašnim će ljudima i zemljama omogućiti da iskoriste sve prednosti globalizacije. Socijalna poduzeća će ili postati vlasništvo siromaha ili će zadržati profit u siro­masnim zemljama, budući da njihov cilj neće biti uzimanje dividendi. Izravna inozemna ulaganja inozemnih socijalnih poduzeća bit će uzbud­ljiva novost za zemlje primatelje. Izgradnja snažne privrede siromašnih zemalja i zaštita njihovih nacionalnih interesa od grabežljivih kompanija postat će osnovno područje interesa socijalnih poduzeća.

 

Stvaramo ono što želimo

Čovjek dobiva ono što želi,ili ono što ne odbije. Mi prihvaćamo činjenicu  da će oko nas uvijek biti siromašnih i da je siromaštvo dio ljudske sudbine. Upravo zato nas siromasi i dalje okružuju. Ako snažno vjerujemo da je siromaštvo neprihvatljiva pojava i da ono ne smije biti dio civiliziranog društva, već smo na pola puta do prikladnih institucija i politike koji će nam  pomoći da stvorimo društvo bez siromaštva.

 

Željeli smo ići na Mjesec, pa smo tamo i dospjeli. Ljudi mogu postići sve što požele. Ako nam nešto ne polazi za rukom, onda se to događ zato, što se određenom cilju nismo posvetili u dovoljnoj mjeri. Stvaramo što želimo.

 

Ono što želimo i kako do toga dolazimo uvelike ovisi o našemu misaonom sklopu. Izuzetno je teško promijeniti uvriježen način raz­mišljanja. U skladu s njim stvaramo svijet. Moramo izmisliti načine koji će nam pomoći da neprekidno mijenjamo perspektivu i da brzo preorijentiramo naš mentalni sklop kad se pojave nove spoznaje. Ako promijenimo način razmišljanja, moći ćemo promijeniti i svijet.

 

Siromaštvo možemo smjestiti u muzeje

Vjerujem da siromaštvo možemo smjestiti u muzeje siromaštva zato što siromaštvo nisu stvorili siromasi. Njega stvara i održava ekonomski i društveni sustav koji smo stvorili za sebe. Institucije i koncepcije koje sačinjavaju taj sustav. Politika koju provodimo.

 

Siromaštvo je nastalo zato što smo okosnicu svoje teorije izgradili na pretpostavkama koje podcjenjuju ljudske sposobnosti. One se zasni­vaju na preuskim koncepcijama (primjerice, koncepciji poslovanja, kreditne sposobnosti, poduzetništva, zaposlenja) ili na institucijama koje još uvijek nisu potpuno dovršene (primjerice, financijske institu­cije koje u svom poslovanju isključuju siromašne). Siromaštvo nastaje zbog pogreške na konceptualnoj razini, a ne zbog nedostatka ljudske sposobnosti da ga se iskorijeni.

 

Čvrsto vjerujem da čovjek može stvoriti svijet bez siromaštva ako svi zajedno vjerujemo u to. U svijetu bez siromaštva siromaštvo ćete moći naći samo u muzejima. Kad školarci budu obilazili muzeje siromaštva, vjerojatno će se užasnuti kad vide svu bijedu i poniženje koje su ljudska bića morala trpjeti. Svojim će precima zamjeriti toleriranje tog nehumanog stanja koje je vjekovima mučilo toliko mnogo ljudi.

 

Sva ljudska bića imaju urođenu sposobnost da se brinu o sebi, ali i sposobnost da pridonose povećanju blagostanja svijeta u cjelini. Neki od nas imaju prilike iskoristiti svoj potencijal, no mnogima nikad ne pođe za rukom da tijekom svog životnog vijeka razviju prediviii dar s koiim su rođeni. Oni umru neiskorišteni, a svijet ostaje siromašniji bez njihove kreativnosti i njihova doprinosa.

 

Grameen mi je ulio nepokolebljivu vjeru u kreativnost ljudskih bića. To me navelo da povjerujem kako čovjek nije stvoren da trpi glad i siromaštvo.

 

Za mene su ljudi poput bonsai drveća. Ako najbolje sjeme najvišeg stabla što posadite u teglu za cvijeće, sve što dobijete je desetak centimetara visoka replika visokog drveta. Sjeme koje ste posadili je potpuno u redu, ali tlo u koje ste ga stavili nije. Siromasi su bonsai stabalca. Njihovi geni su u redu. Jednostavno, društvo im nije omogućilo pogodnu osnovu za razvoj. Ako siromasima želimo pomoći da se izvuku iz siromaštva, moramo im stvoriti uvjete u kojima će se moći razvijati. Čim siromasi dobiju priliku da oslobode vlastitu kreativnost, siromaštvo će veoma brzo nestati s lica zemlje.

 

Ujedinimo snage i svakom ljudskom biću pružimo jednaku priliku da iskoristi svoju energiju i kreativnost.

 

Dame i gospodo, dopustite mi da svoj govor zaključim izražavanjem duboke zahval­nosti Norveškom odboru za dodjelu Nobelove nagrade za to što je siro­masima, a osobito siromašnim ženama, priznao potencijal i pravo da žive pristojnim životom i što je prepoznao da su mikrokrediti veoma značajni  za razvijanje tog potencijala.

 

Vjerujem da će ova čast koju ste nam iskazali potaknuti još mnogo odvažnih inicijativa svuda po svijetu, kojima ćemo jednom zauvijek iskorijeniti globalno siromaštvo.

 

Iz knjige: Za svijet bez siromaštva,  Muhammad Yusuf

vbz Zagreb, 2009.

 

 
SEO by Artio