Što je endokrinologija?

Uvijek se pomalo iznenadim kad me ponetko upita: „Što je endokrinologija?“ Meni se čini da je to opće poznata stvar, ali eto, ipak nije. Pa evo, to je jedno od najzanimljivijih područja interne medicine, koje obuhvaća  sve što je u vezi sa žlijezdama s unutrašnjim lučenjem i hormonima koje one luče u krv. Te žlijezde  preko svojih hromona, u sinergiji s jednim drugim isto tako važnim sustavom - neurovegetativnim, sudjeluju u regulaciji svih životnih procesa u našem organizmu. Poremećaji u njihovu stvaranju i lučenju, kako pri smanjenju, tako i povećanju, redovito dovode do ozbiljnih teškoća, pa i do životne ugroze.

Najčešća stanja zbog kojih nam treba savjet endokrinologa: šećerna bolest  i kako živjeti s njome, kako kontrolirati raspamećenu malu žlijezdu na vratu - štitnjaču, koju inače, kad je sve u redu,  ne primjećujemo, niti osjećamo, što činiti kad ne možemo na kraj sa svojim kilogramima, kad nam kažu da imamo previše masnoća u krvi, što je činiti mladom muškarcu kad  mu počnu rasti dojke kao u  dame, ili mu muškost  postane upitna, kako rješiti briga djevojku kad joj se poremete ciklusi, a fino lice prekriju  akne,  kad joj kosa počne ispadati  kao u muškarca, a rasti  baš tamo kud ne treba – na licu, iznad usnica, na prsima i leđima, kad mladi  par koji toliko čezne za potomstvom  ne uspjeva u tome godinama, itd., i sl.

Među endokrinološkom bolestima najčešće  su  i o njima se ponajviše zna, šećerna bolest, kojom se posebno bavi dijabetologija i bolesti štitnjače, pa će ovdje o njima biti koja riječ više, dok će o ostalima, bolestima hipofize, nadbubrežnih žlijezda i spolnih žlijezda , biti samo poneka natuknica. Simptomatologija ovih  bolest nerjetko  je dosta oskudna, pa do dijagnoze prođu godine i godine, tijekom kojih se razvijaju neugodne  i nepovratne posljedice. Tri primjera hipotireoze.

Emina

Među prvim pacijentima u mojoj specijalističkoj praksi bila je E. Imala je oko 30 god. i već desetak godina liječena je od reumatskog karditisa. Na prvi pregled donijela je popriličnu medicinsku dokumentaciju, među kojom i pet – šest otpusnih pisama. Imala je  lagani otok nogu i lica, u EKG-u smetnje repolarizacije, a laboratorijski nalazi su pokazivali malokrvnost i ubrzanu sedimentaciju eritrocita. Nisam se upuštao u detaljniju analizu, samo sam produžio bolovanje i dotadašnju terapiju: ekstencilin injekcije mjesečno, kortikosteroid, digitalis i preparat željeza. Na sljedećoj kontroli za mjesec dana stanje je bilo bez promjena. Ali, ovoga puta malo sam se više pozabavio s njom i njenim nalazima. Zapazio sam da nisu mislili na bolest štitnjače i zatražio pretrage hormona. Nalazi su potvrdili da se radi o teškoj hipotirezi (smanjenju funkcije štitnjače) zbog autoimune bolesti. Dobila je nadomjesnu terapiju i nakon par mjeseci stanje joj se potpuno normaliziralo, kao i svi nalazi. Ne znam tko je bio sretniji, ona ili ja.

Milka

Pozvali su me da pogledam stariju gospođu, onako „reda radi“, ne očekujući da bi joj se nešto moglo pomoći, jer već mjesec dana i više ne ustaje iz kreveta. Posljednjih  dana potpuno je nepokretna, u besvjesnom stanju,  ne jede, ne pije. Ležala je mirno, sva podbuhla,  natečena, nije reagirala na moje pokušaje da uspostavimo nekakav kontakt . Doznao sam da je godinama liječena od zatajivanja srca i da je uzimala hrpu lijekova dok ih je mogla piti. Pogledao sam je, obavio osnovne pretrage koje je bilo moguće obaviti i posumnjao na miksedemsku komu (komu zbog dugotrajne  hipotireoze – potpunog nedostatka funkcije štitnjače. Predložio sam  hospitalizaciju, na što obitelj nije pristala.

 „Doktore, ako možeš nešto učiniti ovdje – učini, vidiš da je nema smila više mučiti , da je  mrtva.“

Uspjeli smo joj nekako davati hormone štitnjače, što je pokazalo čudotvoran efekat: nakon nekoliko dana počela se pomalo buditi  i  reagirati na pozive, a nakon mjesec dana, baka Milka dočekala me  sjedeći u svom naslonjaču šaleći se: „Pa gdje si više, doktore“, mislila sam da si zaboravio na mene“. Ne moram vam reći reći da su me nakon takvih slučajeva gledali kao pravoga doktora i da je moj autoritet bio osiguran za duže vrijeme; vjerovali su mi i na slijepo.

Tomislav

Mladi inženjer, tridesetih godina, došao na  redoviti sistematski pregled   kojega je za sve djelatnike ugovorila firma.  Na uobičajeno pitanje kako se osjeća odgovorio je  da nema  nikakvih tegoba. Uobičajenim pregledom nađeno je  uredno stanje, tek nekoliko kilograma viška, a i sve  standardne laboratorijske pretrage su bile uredne, osim umjereno povišenih masnoća u krvi. Zaključak: zdrav. Potrebno je samo malo pripaziti na prehranu. Ipak, zbog  povišenog  nalaza kolesterola zadnjih nekoliko godina, a možda i intuitivno, zatražena je dodatno pretraga   tireostimulirajućeg hormona – TSH,  čiji je rezultat bio gotovo nevjerojatan, rekordan, oko  pedeset puta veći od normalnih vrijednosti , točno 207 umol/l što je govorilo za tešku i dugotrajnu hipotireozu. Dodatnim pretragama potvrđena je dijagnoza  kronične autoimune upale štitnjače sa  zatajivanjem njene funkcije. Odmah je započeo uzimati nadomjesnu hormonsku terapiju, a nakon par mjeseci, na kontrolnom pregledu, dobro raspoložen i lakši nekoliko kilograma rekao: „Sada tek vidim što znači dobro se osjećati“.

Dr. A.Lj.

Vezani članak: http://bitnoodijabetesu.com/index.php/ta-stitnjaca